U povodu desete obljetnice Gospodarskoga interesnog udruženja proizvođača krumpira Hrvatske u Toplicama Sveti Martin, krajem studenog okopilo se niz stručnjaka, proizvođača i trgovaca. Na skupu je o aktualnoj situaciji s krumpirom govorio Mladen Matjačić, a posebno o europskim trendovima proizvodnje krumpira. Kako je rečeno na skupu, najveće zemlje Europske unije daleko su ispred nas po proizvodnji krumpira. Po hektaru se proizvodi i do 45 tona krumpira, u nas je to možda 25 tona, što utječe na konkurentnost. To će posebno biti problem nakon ulaska Hrvatske u EU, jer će doći do oštrije konkurencije. Franjo Vrućina iz Francka, inače predsjednik Generalnoga interesnog udruženja za krumpir, istaknuo je da je nužna povezanost proizvođača i prerađivača krumpira. U ime najvećega hrvatskog lanca trgovina Konzum, Stanko Ćosić je tom prilikom naglasio urgentnu potrebu za stvaranjem hrvatskih brandova krumpira, misleći pritom na brendove međimurski i lički krumpir, a kako bi se proizvođači i domaći trgovci lakše nosili sa stranom konkurencijom. U Hrvatskoj je na sortnoj listi sada 158 sorti krumpira. U proizvodnji je situacija drugačija, oko 10 sorti su vodeće i zauzimaju najveće površine. Među njima vodeće su sorte desire i jaerla koje su introducirane 1963. i 1971. god., ostale vodeće sorte introducirane su u periodu od 1988. do 1999. (cleopatra 1988., kondor 1992., monalisa i agria 1993., te adora, liseta i marabel 1997.). U blagom su porastu novije introdukcije od 2000. godine na dalje. Način trženja u malim pakovanjima diktira izbor sorti te krupnoća i rodnost sorte nisu više jedini razlozi za izbor.Traže se sorte s ujednačenim gomoljima srednje krupnoće, glatke kožice i plitkih okaca. Sorta kondor, koja je zbog krupnoće gomolja i visoke rodnosti u udjelu uvezenog sjemena 1999./00. bila zastupljena s 9 posto, smanjena je na udio od 4 posto u 2006./07. godini. Za očekivati je da će u robnoj proizvodnji i dalje opadati površine zasađene sa sortama desire i jaerla. Vodeće dvije sorte koje su oblikovale predstavu o crvenom i bijelom krumpiru jesu srednje kasna sorta desire i rana sorta jaerla. Trženjem krumpira u supermarketima profilirala se potreba da se uvede oznaka kulinarskog tipa krumpira jer baratanje imenima u trgovini kupcima neupućenim u sorte krumpira i nije baš od velike pomoći.
Trgovačke tvrtke sve češće traže od proizvođača krumpira mala pakiranja i ujednačene gomolje
U povodu desete obljetnice Gospodarskoga interesnog udruženja proizvođača krumpira Hrvatske u Toplicama Sveti Martin, krajem studenog okopilo se niz stručnjaka, proizvođača i trgovaca. Na skupu je o aktualnoj situaciji s krumpirom govorio Mladen Matjačić, a posebno o europskim trendovima proizvodnje krumpira. Kako je rečeno na skupu, najveće zemlje Europske unije daleko su ispred nas po proizvodnji krumpira. Po hektaru se proizvodi i do 45 tona krumpira, u nas je to možda 25 tona, što utječe na konkurentnost. To će posebno biti problem nakon ulaska Hrvatske u EU, jer će doći do oštrije konkurencije. Franjo Vrućina iz Francka, inače predsjednik Generalnoga interesnog udruženja za krumpir, istaknuo je da je nužna povezanost proizvođača i prerađivača krumpira. U ime najvećega hrvatskog lanca trgovina Konzum, Stanko Ćosić je tom prilikom naglasio urgentnu potrebu za stvaranjem hrvatskih brandova krumpira, misleći pritom na brendove međimurski i lički krumpir, a kako bi se proizvođači i domaći trgovci lakše nosili sa stranom konkurencijom. U Hrvatskoj je na sortnoj listi sada 158 sorti krumpira. U proizvodnji je situacija drugačija, oko 10 sorti su vodeće i zauzimaju najveće površine. Među njima vodeće su sorte desire i jaerla koje su introducirane 1963. i 1971. god., ostale vodeće sorte introducirane su u periodu od 1988. do 1999. (cleopatra 1988., kondor 1992., monalisa i agria 1993., te adora, liseta i marabel 1997.). U blagom su porastu novije introdukcije od 2000. godine na dalje. Način trženja u malim pakovanjima diktira izbor sorti te krupnoća i rodnost sorte nisu više jedini razlozi za izbor.Traže se sorte s ujednačenim gomoljima srednje krupnoće, glatke kožice i plitkih okaca. Sorta kondor, koja je zbog krupnoće gomolja i visoke rodnosti u udjelu uvezenog sjemena 1999./00. bila zastupljena s 9 posto, smanjena je na udio od 4 posto u 2006./07. godini. Za očekivati je da će u robnoj proizvodnji i dalje opadati površine zasađene sa sortama desire i jaerla. Vodeće dvije sorte koje su oblikovale predstavu o crvenom i bijelom krumpiru jesu srednje kasna sorta desire i rana sorta jaerla. Trženjem krumpira u supermarketima profilirala se potreba da se uvede oznaka kulinarskog tipa krumpira jer baratanje imenima u trgovini kupcima neupućenim u sorte krumpira i nije baš od velike pomoći.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu