Od devet banaka u kojima ima većinski vlasnički paket država će, prema kazivanju Mirka Cvetkovića, ministra financija, prodati u 2008. godini svoj udio u četirima manjim bankama, dok će se o ostalima opredijeliti na temelju stanja u državnome proračunu koji se dobrim dijelom puni od privatizacije državne i društvene imovine. Tako će u ovogodišnjem proračunu biti viška od 456,7 milijuna eura zbog ostvarenog prihoda od 320 milijuna eura od prodaje licencije austrijskoj kompaniji Mobilkom za obavljanje posla operatera mobilne telefonije. Punjenje proračuna sredstvima dobivenim od proračuna nailazi na kritike stručnjaka jer to nije stalni izvor za državnu blagajnu, pa je apsurdno da se višak temelji na privremenom izvoru koji će presušiti kada se proda državna imovina.

Upitna prodaja PŠ-A
Prema kazivanju Cvetkovića, većinski državni vlasnički paketi bit će prodani u Srpskoj banci, Pančevačkoj i Credy banci iz Kragujevca, dok je upitno hoće li državni kapital u Poštanskoj štedionici biti prodan u 2008. godini ili godinu dana nakon, jer je riječ o banci u kojoj je u tijeku sređivanje stanja nakon što je prošla kroz turbuletno razdoblje. Prethodni ministar financija Mlađan Dinkić imao je zamisao o ujedinjenju Srpske banke i Poštanske štedionice. Njihovim spajanjem stvorila bi se jača banka za koju bi se postigla bolja cijena. Od toga se odustalo nakon što je Poštanska štedionica zapala u krizu zbog afere i sudjelovanja njezine direktorice u stečajnoj mafiji. Zbog toga je Poštanska štedionica bila prinuđena povući se s Beogradske burze na kojoj su se njezine dionice dobro kotirale. Gubitke Poštanske štedionice nadokandila je vlada iz proračuna čime je država stekla većinsko vlasništvo. Kada je u pitanju ta banka, u vladi još nisu posve sigurni što napraviti s njom. Ima prijedloga da PŠ ostane u većinskom državnom vlasništvu u kojemu je i Komercijalna banka. Postoje dvojbe o tome treba li Srbija imati jednu svoju banku ili pak državni kapital u financijskom sektoru treba rasprodati. Rasprave o tome još traju. Prevladava mišljenje prema kojemu država treba imati banku s većinskim kapitalom iz kojega bi se financirale djelatnosti od nacionalnog interesa, poput poljoprivrede. Na potporu domaćeg kapitala računaju i građevinari zbog dobivanja bankarskog jamstva za obavljanje poslova u inozemstvu. S financijskom potporom građevinari obećavaju da mogu u inozemstvu godišnje izvoditi radove vrijedne i do dvije milijarde dolara.

U Srbiji ima 36 banaka
Prema kazivanju Mirka Cvetkovića, Srpska, Pančevačka i Credy banka bit će ponuđene na prodaju natječajem, dok bi se za Poštansku štedionicu tražio investitor među većim inobankama, što bi sudjelovale u restrukturiranju. Taj bi proces, prema objašnjenju ministra Cvetkovića, trajao godinu dana. Financijska vlast sklonija je varijanti koja daje prednost prodaji postojećih banaka nego davanjem dozvola inozemnim bankama da tzv. greenfield ulaganjima otvore vlastite banke. Strahuje se da bi pojedine domaće banke tada morale staviti ključ u bravu na svoje poslovanje. Raiffeisen banka spada u red banaka koje su umjesto kupnje jedne od domaćih banaka osnovale svoju banku i uvrstile je među vodećima na srpskom financijskom tržištu. U Srbiji je 38 banaka, s tim da imaju različite rezultate. Dok neke ostvaruju golemu dobit, poput RBA, Intese, Komercijalne banke i drugih, ima banaka koje posluju s gubitcima.

Predstavništvo Xeroxa u Srbiji

Kompanija Xerox otvorila je na Novom Beogradu prvo predstavništvo u Srbiji. Kako je na konferenciji za novinare rekao regionalni menadžer te kompanije Albert Tedejev, predstavništvo u Beogradu osiguravat će sve aktivnosti prodaje i usluge održavanja Xerox opreme u Srbiji, ali i u Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. On je naglasio da je Xerox u Srbiji prisutan još od devedesetih godina i da svoje proizvode plasira preko 12 distributera. Prema rečima Tedejeva, Xerox proizvodi uređaje namijenjene pojedinačnim korisnicima, kao i aparate s visokom tehnologijom koji su namijenjeni industriji grafičkog dizajna. U 2006. godini udio te kompanije na tržištu bio je 70 posto.