Iako se u Hrvatskoj smatralo da su tajkuni nešto karakteristično samo za našu zemlju, barem u ovoj regiji, nedavni događaji pokazali su da je situacija po tom pitanju vrlo slična i u susjednoj Sloveniji. No, za razliku od Hrvatske u kojoj su tajkuni, barem oni najpoznatiji, bili “nepovezani”, u Sloveniji je stvoren pravi klan obitelji Šrot koji se nalazi u gotovo svim segmentima tamošnjega društva. Bojan Šrot – politika, Boško Šrot – biznis, Srečko Šrot – mediji, tri su brata koji drmaju susjednom deželom. Klan je u središte pažnje došao nedavno kada je prvi čovjek jedne od najvećih slovenskih kompanija – Boško Šrot, direktor Pivovarne Laško, otvoreno napao predsjednika vlade Janeza Janšu, a poslije nekoliko dana i vođu opozicije Boruta Pahora. U tih nekoliko dana postalo je jasno da su se u susjednoj državi dogodile velike promjene, i da neformalnu vlast drži “Šrotov klan”, koji čine trojica braće. Ta tri brata u svojim rukama imaju golemu moć: pod njihovom kontrolom su neka od vodećih nacionalnih poduzeća, ali i dnevnici Delo i Večer, Radio Celje i Novi tjednik, a odnedavno i Pučka stranka, koja je dio vladine koalicije. Boško Šrot spada među vodeće slovenske tajkune, a u političkom smislu godinama je član Socijalnih demokrata, koje vodi Borut Pahor. Premda je slabo politički angažiran, zbog položaja predsjednika uprave Pivovarne Laško, koja spada među najjača poduzeća u Sloveniji, Šrota se smatra i jednom od najutjecajnijih osoba u susjednoj državi. U posljednjih desetak godina Pivovarna Laško je preuzela ili stekla vlasničke udjele u brojnim uspješnim tvrtkama kao što su Mercator, Radenska, Pivovarna Union, Jadranska pivovara iz Splita, kao i u dva tamošnja utjecajna dnevna lista: mariborskoj Večeri i Delu iz Ljubljane. Kako procjenjuju tamošnji mediji, vrijednost dionica Pivovarne Laško iznosi oko 820 milijuna eura. Većina tih transakcija dogodila se nakon što je Boško Šrot postao šef Pivovarne Laško, a mediji su nerijetko upozoravali da, unatoč članstvu u opozicijskim socijaldemokratima, mnogo toga duguje bliskim odnosima s Janezom Janšom. Kada je 2004. vlast preuzela koalicija desnog centra, predvođena Slovenskom demokratskom strankom, došlo je do velikih “čistki” u gotovo svim velikim slovenskim sustavima.

Prva, i u Hrvatskoj svakako najpoznatija, žrtva tih čistki bio je dugogodišnji direktor Mercatora Zoran Janković smijenjen je nakon što je Boško Šrot postao prvi čovjek Pivovarne Laško. No, da se ni slovencima previše ne sviđaju neformalni centri moći i “tajkunska demokracija” pokazali su lanjski izbori na kojima je Janković doživio politički uzlet te postao gradonačelnik Ljubljane. Analitičari kažu da postoji nekoliko teorija o razlozima zbog kojih je grupacija moćnika predvođenih Boškom Šrotom odlučila otkazati poslušnost Janši, tako Nacional procjenjuje da su uredničke promjene u Delu dovele do pada prodaje, a time i marketinških prihoda, što je izazvalo nezadovoljstvo novih vlasnika. Prije nekoliko dana objavljeni su podaci o prodaji novina u Sloveniji prema kojima je naklada Dela 65.000, odnosno čak dvadesetak posto manja nego prije promjene vlasničke strukture, pa su u Delo vraćeni stari kadrovi, skloniji lijevo liberalnoj opciji. Bojan Šrot, najmlađi od trojice braće spada među najuspješnije slovenske gradonačelnike, već tri mandata, a pod njegovim vodstvom Celje doživljava snažan gospodarski uzlet. U Sloveniji se gradonačelnici biraju direktno, i na posljednjim izborima Šrot je pobijedio sa 78 posto osvojenih glasova. Dio klana je i najstariji brat, Srečko, nekadašnji novinar, koji je sada direktor Novog tjednika i Radija Celje koji su podržavali političke kampanje Bojana Šrota i pomogli mu da tri puta zaredom pobijedi u izbornoj utrci. Neupitno je da Šrotovi doista predstavljaju gospodarsko-medijski-politički imperij u Sloveniji. Premda sva trojica tvrde da ne utječu jedan na drugoga, a Bojan Šrot je u nedavnom intervjuu kazao kako na subotnjim kavama ne razgovaraju o politici, tek rijetki vjeruju tim objašnjenjima.