Dionice Gorenja u posljednjih su godinu dana na Ljubljanskoj burzi pale oko 16 posto. Prema nekim analitičarima, pad cijene posljedica je zajedničkog djelovanja više faktora, od kojih je prvi i najvažniji rast troškova sirovina, a neke od njih vjerojatno stvaraju i nerezervirane troškove. Sve većim problemom pokazuje se i nabujala konkurencija dalekoistočnih proizvođača kućanskih aparata, elektronike i bijele tehnike. Dodatne troškove Gorenju će sigurno stvoriti i nove direktive Europske unije o reciklaži elektronskog i električnog otpada. I dok prošlo polugodišnje izvješće o poslovanju kompanije upozorava na povećane troškove izazvane primjenom nove regulative, uprava nije izvršila nikakve rezervacije kako bi pokrila novonastale troškove.

Vlastite dionice
I dalje je nepoznato što kompanija planira s fondom vlastitih dionica. Zadnje dionice koje je kompanija kupovala, kupljene su po cijeni višoj od 6300 tolara, 1000 tolara višoj od trenutne cijene dionice na tržištu. S obzirom na veličinu paketa dionica, razlika u cijeni je gotovo milijun eura ili 5 posto najavljene dobiti za 2005. godinu. Gorenje pod svojom kontrolom drži udjel od oko 7,8 posto vlastitih dionica, vrijedan nešto manje od 5 milijardi tolara. U 2005. godini Gorenje je ukupno prikupilo 466.150 vlastitih dionica, što znači da ih je krajem godine imala 717.192, tržišne vrijednosti od otprilike 5420 tolara po dionici. S obzirom na činjenicu da su paketi kupljeni od Slovenskg društva za odštete (Sod) kupljeni po cijenama od 6485 i 6321 tolar po dionici, a prethodno stečene vlastite dionice u poslovnim knjigama bile su procijenjene na 6473 tolara, koliko je iznosio tečaj dionice na dan 31. prosinca 2004., moguće je očekivati značajnu negativnu korekciju. Prema mišljenju nekih slovenskih analitičara, ta bi korekcija mogla iznositi čak 700 milijuna tolara. Kompanija posjeduje ukupno 950.267 vlastitih dionica, koje je platila ukupno 5 milijardi tolara, što je slično njihovoj tržišnoj vrijednosti. Prisiljeno na seljenje proizvodnje, Gorenje u ovoj godini planira znatno širenje proizvodnje na Istok. Tako je za sljedeći mjesec planirano polaganje kamena temeljca za gradnju tvornice kućanskih aparata u Valjevu. Tvornica bi trebala biti sagrađena za samo nekoliko mjeseci pa se početak proizvodnje očekuje već u drugoj polovici ove godine. Kompanija u tvornici u Valjevu ove godine planira proizvesti 48 tisuća hladnjaka i zamrzivača, dok se u sljedećih pet godina planira proizvodnja čak 600 tisuća kućanskih aparata godišnje. U novoj tvornici u početku će biti zaposleno oko 250 radnika, a vrijednost ulaganja je 4,7 milijardi tolara.

Širenje na istok
Važnim tržištem za vlastite proizvode u Gorenju vide i Rusiju, gdje za sljedeću godinu planiraju i tvornicu u kojoj će proizvoditi strojeve za pranje rublja. Zasad još proučavaju prednosti i nedostatke mogućeg preuzimanja neke ruske tvornice ili gradnje nove. Kako je kompanija potkraj 2004. godine već preuzela češkog proizvođača štednjaka Mora Moraviju, a za ovu godinu planira se i gradnja tvornice u Srbiji, među radnicima i u javnosti pojavio se strah da će kompanija u Sloveniji početi otpuštati radnike. Ipak, u Gorenju tvrde kako u Sloveniji planiraju očuvati razinu proizvodnje i zaposlenih, a rast će se ostvarivati u inozemstvu