Europski institucionalni investitori žele svoje investicije u alternativne oblike imovine povećati sljedeće dvije do četiri godine za više od 100 milijardi eura. To je središnji rezultat ispitivanja koje je proveo JP Morgan Asset Management (“The Alternative Asset Survey 2007”). Uključene su bile 352 adrese s upravljanom imovinom od 1,9 milijardi eura. U odnosu na četiri godine staru usporednu studiju, porasla je stopa onih ulagača koji su ulagali u hedžing fondove s 22 na 42 posto. Prosječni udio u portfeljima povisio se s 3 na 5 posto. Udio investitora s angažmanima u nekretninama i private equityju rastao je, naprotiv, sporije s 70 na 74, odnosno s 48 na 51 posto. U zemljama njemačkog govornog područja sada prosječne stope kod nekretnina dosežu 8 posto i trebaju u sljedećim godinama narasti na 11 posto. Planovi za hedžing fondove predviđaju povećanje s 4,6 na 7 posto, kod private equityja i infrastrukture s 1,2 na 3,6 posto, odnosno s 1 na 3 posto. Ispitivanje je provedeno u rujnu i srpnju, prema tome, prije eskalacije američke financijske krize. “Turbulencije neće slomiti trend prema alternativnim investicijama, no neke strategije hedžing fondova bile su pod teškim pritiskom”, smatraju analitičari i dodaju “veće private equity transakcije opterećene većim financijskim troškovima”.Najveće nade stručnjaci polažu u nove investicijske oblike, u infrastrukturu, sirovine i valute. Već u novijoj prošlosti diversifikacija je, a time i raspršenost rizika, rezultirala kao motiv za angažmane u alternativne investicije. Stoga bi supstancijalna ulaganja prema njihovom mišljenju, primjerice u sirovine i infrastrukturu, mogla dobiti dodatni vjetar u leđa, tj. mogla bi porasti potražnja za njima. Kretanja vrijednosti tih imovinskih oblika snažno su odvojena od kretanja na tržištima dionica i obveznica. Slično misli Frank Wehlmann, direktor rejting agencije Telos: “Za diversifikaciju su prikladni ti investicijski razredi.”
Europski institucionalni investitori žele svoje investicije u alternativne oblike imovine povećati sljedeće dvije do četiri godine za više od 100 milijardi eura. To je središnji rezultat ispitivanja koje je proveo JP Morgan Asset Management (“The Alternative Asset Survey 2007”). Uključene su bile 352 adrese s upravljanom imovinom od 1,9 milijardi eura. U odnosu na četiri godine staru usporednu studiju, porasla je stopa onih ulagača koji su ulagali u hedžing fondove s 22 na 42 posto. Prosječni udio u portfeljima povisio se s 3 na 5 posto. Udio investitora s angažmanima u nekretninama i private equityju rastao je, naprotiv, sporije s 70 na 74, odnosno s 48 na 51 posto. U zemljama njemačkog govornog područja sada prosječne stope kod nekretnina dosežu 8 posto i trebaju u sljedećim godinama narasti na 11 posto. Planovi za hedžing fondove predviđaju povećanje s 4,6 na 7 posto, kod private equityja i infrastrukture s 1,2 na 3,6 posto, odnosno s 1 na 3 posto. Ispitivanje je provedeno u rujnu i srpnju, prema tome, prije eskalacije američke financijske krize. “Turbulencije neće slomiti trend prema alternativnim investicijama, no neke strategije hedžing fondova bile su pod teškim pritiskom”, smatraju analitičari i dodaju “veće private equity transakcije opterećene većim financijskim troškovima”.Najveće nade stručnjaci polažu u nove investicijske oblike, u infrastrukturu, sirovine i valute. Već u novijoj prošlosti diversifikacija je, a time i raspršenost rizika, rezultirala kao motiv za angažmane u alternativne investicije. Stoga bi supstancijalna ulaganja prema njihovom mišljenju, primjerice u sirovine i infrastrukturu, mogla dobiti dodatni vjetar u leđa, tj. mogla bi porasti potražnja za njima. Kretanja vrijednosti tih imovinskih oblika snažno su odvojena od kretanja na tržištima dionica i obveznica. Slično misli Frank Wehlmann, direktor rejting agencije Telos: “Za diversifikaciju su prikladni ti investicijski razredi.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu