Uzvik “Majmune jedan!” više ne treba biti shvaćeno kao uvreda. Naime, čovjek nije superioran nad majmunima u svim kognitivnim funkcijama, pokazuju novoobjavljeno istraživanje. Japanski istraživači testirali su kratkotrajno pamćenje homo sapiensa i čimpanze, a čimpanza je, ukupno gledajući. pobijedila. Rezultati tih testiranja, kaže profesor Tetsuro Matsuzawa sa Sveučilišta u Kyotu, “pobija uvjerenje mnogih ljudi da su superiorni čimpanzama u svim kognitivnim funkcijama. Nitko nije mogao zamisliti da čimpanza stara pet godina može bolje izvesti memorijske testove nego homo sapiens”. Prvi test pamćenja uključivao je brojeve od jedan do 9, čimpanzu i ljudske “subjekte”. Na računalnom zaslonu bilo je prikazano devet brojeva. Kad je ispitanik dotaknuo jedan broj ostalih osam pretvorilo se u bijele kvadrate. Ispitanici su morali dodirnuti sve kvadrate, prvo onaj na čijem se mjestu nalazio broj jedan, te zatim redom do kvadrata s brojem devet. Rezultati su pokazali da čimpanza, iako jednako (ne)točna kao i čovjek, može to učiniti mnogo brže. Najbrži je bio majmun Ayuma koji je sudjelovao na testu zajedno s devet studenata. Test je zatim otišao korak dalje: Brojevi su sve brže nestajali s ekrana, dakle vrijeme za zapamtiti položaj svih brojeva bilo je sve kraće. Kad su brojevi bili na ekranu sedam desetinki sekunde, Ayumu i studenti završili su test s 80 posto točnosti. No, kad su brojevi bili prikazani četiri desetinke ili dvije desetinke sekunde, čimpanza je i dalje ostao na 80 posto točnosti, a studentima je točnost pala na 40 posto. To pokazuje, kažu istraživači, da je Ayumu bolji u kratkoročnom pamćenju, odnosno u brzom uočavanju cijele slike. No, tu nije kraj iznenađenjima. Studenti su nastavili vježbati, a nakon šest mjeseci trojica od njih još uvijek nisu uspjeli dostići Ayumu. Profesor Matsuzawa misli da postoje dva ključna faktora zbog kojih je čimpanza šampion. Prvo, on vjeruje da su ljudi tijekom stoljeća velik dio svojih sposobnosti preusmjerili na razvoj govora i sporazumijevanja. Drugo, stvar je u mladosti Ayume. Dio mozga u koji se “sprema” kratkoročno pamćenje razvijen je u djece, no sa starenjem nestaje. To je potvrdio i drugi test u kojem je mlada čimpanza bila uspješnija od starog majmuna – Ayumina majka bila je gora od svih studenata. “Dakle”, kažu znanstvenici, “sljedeći logičan korak jest uspoređivanje Ayume s njemu ravnima – malom djecom”.
Brzo zapažnje detalja bolje je razvijeno u čimpanzi nego u čovjeka, pokazalo je japansko istraživanje
Uzvik “Majmune jedan!” više ne treba biti shvaćeno kao uvreda. Naime, čovjek nije superioran nad majmunima u svim kognitivnim funkcijama, pokazuju novoobjavljeno istraživanje. Japanski istraživači testirali su kratkotrajno pamćenje homo sapiensa i čimpanze, a čimpanza je, ukupno gledajući. pobijedila. Rezultati tih testiranja, kaže profesor Tetsuro Matsuzawa sa Sveučilišta u Kyotu, “pobija uvjerenje mnogih ljudi da su superiorni čimpanzama u svim kognitivnim funkcijama. Nitko nije mogao zamisliti da čimpanza stara pet godina može bolje izvesti memorijske testove nego homo sapiens”. Prvi test pamćenja uključivao je brojeve od jedan do 9, čimpanzu i ljudske “subjekte”. Na računalnom zaslonu bilo je prikazano devet brojeva. Kad je ispitanik dotaknuo jedan broj ostalih osam pretvorilo se u bijele kvadrate. Ispitanici su morali dodirnuti sve kvadrate, prvo onaj na čijem se mjestu nalazio broj jedan, te zatim redom do kvadrata s brojem devet. Rezultati su pokazali da čimpanza, iako jednako (ne)točna kao i čovjek, može to učiniti mnogo brže. Najbrži je bio majmun Ayuma koji je sudjelovao na testu zajedno s devet studenata. Test je zatim otišao korak dalje: Brojevi su sve brže nestajali s ekrana, dakle vrijeme za zapamtiti položaj svih brojeva bilo je sve kraće. Kad su brojevi bili na ekranu sedam desetinki sekunde, Ayumu i studenti završili su test s 80 posto točnosti. No, kad su brojevi bili prikazani četiri desetinke ili dvije desetinke sekunde, čimpanza je i dalje ostao na 80 posto točnosti, a studentima je točnost pala na 40 posto. To pokazuje, kažu istraživači, da je Ayumu bolji u kratkoročnom pamćenju, odnosno u brzom uočavanju cijele slike. No, tu nije kraj iznenađenjima. Studenti su nastavili vježbati, a nakon šest mjeseci trojica od njih još uvijek nisu uspjeli dostići Ayumu. Profesor Matsuzawa misli da postoje dva ključna faktora zbog kojih je čimpanza šampion. Prvo, on vjeruje da su ljudi tijekom stoljeća velik dio svojih sposobnosti preusmjerili na razvoj govora i sporazumijevanja. Drugo, stvar je u mladosti Ayume. Dio mozga u koji se “sprema” kratkoročno pamćenje razvijen je u djece, no sa starenjem nestaje. To je potvrdio i drugi test u kojem je mlada čimpanza bila uspješnija od starog majmuna – Ayumina majka bila je gora od svih studenata. “Dakle”, kažu znanstvenici, “sljedeći logičan korak jest uspoređivanje Ayume s njemu ravnima – malom djecom”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu