U premiji od 7,57 milijardi kuna, što je učinak hrvatske industrije osiguranja iz listopada 2007., na zdravstvene police odnosilo se samo 196,9 milijuna kuna. Financijska snaga i informiranost građana o ponudi i sadržaju polica ključni su za razvoj tržišta dopunskog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, smatra Vesna Dulibić, predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja. Dostupnost informacija, misli Dulibić, možda je čak bitnija jer već sa 132 kune mjesečno (godišnje 1164-5136 kuna) može se ostvariti sustavna skrb o zdravlju, bez mukotrpnih sjedenja u pretrpanim čekaonicama ili višemjesečnih čekanja na specijalističke pretrage.

Rast premije u 2007.
Za 10 mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani rast premije u CZO iznosio je 33,2 posto. U tom je razdoblju broj osiguranika povećan za 18.198 osoba što je dobar trend. “Činjenica da su osiguranici CZO tijekom 2005. realizirali 23.457 medicinskih usluga, godinu potom 55.553, da bi u samo 10 mjeseci 2007. ostvarili 87.978 svjedoči sve bolje prepoznavanje prednosti koje u tom obliku zdravstvenog osiguranja otkrivaju”, kaže Dulibić. Prošle je godine usvojeni Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju dao novi poticaj. Osigurateljima je otvorio mogućnost ugovaranja usluga za višak kapaciteta u državnim klinikama i u opremi i s kadrovima. Međutim, u praksi su još evidentna nesnalaženja. Gotovo sve ustanove imaju slobodne kapacitete, koje nisu ugovorile s HZZO-om, ali složena procedura postupak ugovora nepotrebno odugovlači pa su na gubitku i klinike i osiguranici, tvrdi Dulibić. Više od godinu dana osiguratelji su kod Vlade pokušavali izboriti bonus, mjesečnu svotu od 150 kuna, na koju poslodavci ne bi plaćali poreze i doprinose, a uplaćivali bi je radnicima u dobrovoljno zdravstveno ili životno osiguranje. Očekivali su da će im izbori ići na ruku, no nisu dobili traženo iako bi taj bonus bio snažan potisak razvoju i zdravstvenih i životnih osiguranja. Društva koja se bave zdravstvenim osiguranjem dobila su tek tumačenje da novac izdvojen za sistematske preglede radnika nije podložan oporezivanju. Najveći broj polica sadrži sistematske preglede, stoga osiguratelji prema poduzetnicima, kada promoviraju ponudu, nastupaju i s tim argumentom.

Redizajn postojećih polica
Dulibić upozorava da upravo sistematski pregledi svojim sadržajem de facto vrlo često ukažu na promjene u organizmu pojedinih pacijenata, koje nerijetko znaju biti ozbiljne naravi. S tom “opomenom” itekako su važni i zaposlenicima i poslodavcima. Za 2008. u CZO pripremaju “redizajn” postojećih polica s boljom paletom usluga te nekoliko novih proizvoda. Kreiraju i policu koja će korisnicima omogućiti povoljniji pristup kvalitetnijim ugradbenim materijalima, protezama i ortopedskim pomagalima. Pripremaju i police za još neke lijekove izvan liste HZZO te vitaminske preparate, ali i za tzv. antistresni program. Provodio bi se po želji klijenta do određenog novčanog iznosa. Ponudit će i usluge homeopatske medicine, akupunkture, kiropraktike i još nekih tradicionalnih alternativa. Bit će i welnessa kao i drugih sadržaja, ciljano koncipiranih za osobe podložne stresu. Dulibić je uvjerena da se ugovorima s vrhunskim državnim klinikama može postići optimalna uslužnost i bez izgradnje novih objekata. “Ako privatne poliklinike nastave i dalje iz javnih kliničkih centara preuzimati najstručniji kadar, izgledni su još veći problemi zbog manjka liječnika u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja koji je ipak temelj nacionalnog zdravstva”, upozorava. Budući da konkurencija ne misli tako, nego investira, i CZO se, iako danas ima ugovorenu suradnju s čak 365 ustanova, mora okrenuti gradnji vlastitih poliklinika. Rijeka je primarna, zatim Split, a planiraju i širenje poliklinike u Zagrebu.