Usprkos porastu cijena energenata i hrane, samo 18 posto Amerikanaca ove će godine “dvaput promisliti” prije no što krene u kupovinu božićnih darova, ističe ovogodišnje istraživanje revizorsko-konzultantske tvrtke Deloitte “Pregled potrošnje u vrijeme blagdana”. No nedavni skandali s povlačenjem proizvoda opasnih po zdravlje, prvenstveno igračke koje su najčešći pokolon za božićne blagdane, potaknut će mnoge kupce da potraže isključivo proizvode s naljepnicom “Made in USA”. Prodaja nekretnina u Sjedinjenim Državama opala je ove godine za 30 posto, a poskupljenje energenata i hrane znatno utjecalo na količinu novca raspoloživog za svakodevnu potrošnju. Inflacija je uvjetovala daljnja poskupljenja medicinskih usluga i najamnina. Međutim, ovi će nepovoljni čimbenici slabo utjecati na božićni shopping Amerikanaca, koji će za predstojeće blagdane na poklone potrošiti prosječno 569 dolara. Svota je to svega 15 dolara manja od potrošnje zabilježene u 2006. godini. Iako čak 41 posto ispitanika očekuje da će smanjiti svoju blagdansku potrošnju, umjesto na darovima, štedjet će uglavnom na zabavi, donacijama u dobrotvorne svrhe, božićnim ukrasima i odjeći. Prosječni će Amerikanac kupiti ove godine 23 božićna poklona, a Amerikanka čak 26. Dvije trećine ispitanika planira osim klasičnih poklona darovati i poklon-bonove, za koje će izdvojiti 200 dolara. Čak 39 posto Amerikanaca radije bi dobilo poklon-bon na temelju kojeg će sami odabrati dar negoli klasični “paket s mašnom”. Zanimljivo je da potrošači kod kuće imaju prosječno 3 neiskorištena poklon-bona. Ove godine razloga za brigu nemaju ni trgovine koje nude luksuzne, pa čak i ultraluksuzne poklone. Najvažnije je potrošačima ponuditi što ugodnije iskustvo kupovine i personalizirane poklone, te računati na snažnu emocionalnu vezu prema pojedinim brandovima. Čak 63 posto američkih kupaca želi imati mogućnost odabira raznih oblika kupovine: u dućanima, putem interneta, kataloga i pozivnih centara. Iako je on-line kupnja i dalje u porastu, trgovci ne miruju, te uvode još novije prodajne alate poput mobilnog marketinga i blogova koji omogućuju razmjenu dojmova o proizvodima. U svjetlu nedavnih povlačenja proizvoda za koje se ispostavilo da su opasni po zdravlje, raste zabrinutost kvalitetom uvoznih proizvoda. Tako je preko polovice ispitanika izjavilo da zemlja porijekla proizvoda utječe na njihovu odluku o kupovini, a čak 38 posto ih smatra da prehrambeni proizvodi iz drugih zemalja nisu sigurni. Trgovci i proizvođači ne mogu si više dopustiti ni zanemarivanje etičke komponente božićnih darova. Povezivanje prodaje s nekom dobrotvornom akcijom, poštivanje standarda zaštite okoliša u proizvodnji, ali i pakiranje u ambalažu koju je moguće reciklirati – čimbenici su koji sve više utječu na odluku o odabiru blagdanskih darova.

Hrvati lani potrošili 1,2 milijarde kuna

Iako se i u Hrvatskoj govori o ‘histeričnoj rastrošnosti Hrvata’, pogotovo u predblagdansko vrijeme, statistika pokazuje da je prošlogodišnja božićna potrošnja iznosila dosta skromnih 1,2 milijarde kuna. U prosincu 2006. promet pravnih osoba u trgovini na malo bio je za 19,1 posto veći nego u studenome 2006., podatci su Državnog zavoda za statistiku. Time su srušene ocjene većine medija o ‘histeričnoj rastrošnosti Hrvata’, uz najave koje su postale gotovo općeprihvaćena činjenica da će se za božićno-novogodišnje blagdane potrošiti 11 milijardi kuna. Iako su te najave uznemirile i na reakciju natjerala čak i vrh Katoličke crkve, one nažalost nisu bile točne. Bile su preuveličane možda i više od deset puta. U Hrvatskoj nema posve preciznih i pouzdanih podataka o prometu u trgovini na malo, ali približne procjene kazuju da se taj promet kreće na mjesečnoj razini od 6,3 milijarde kuna (prema ukupnom prometu ostvarenom 2005. u cijelom sektoru trgovine, od čega na maloprodaju otpada oko 30 posto). Prema tome, povećanje od 19,1 posto dalo bi maloprodajni promet od 7,5 milijardi kuna. Izdvojeno povećanje zbog božićno-novogodišnje euforije iznosilo bi 1,2 milijarde kuna. Skromno u odnosu na medijski razvikanih 11 milijardi. A možda su previsoke i procjene o 6,3 odnosno 7,5 milijarde kuna. Podijele li se sa 1,47 milijuna hrvatskih kućanstava, ispada da je svako kućanstvo potrošilo 5102 kune u prosincu, odnosno, 4285 kuna u ‘običnim’ mjesecima.