Već na početku sljedećeg desetljeća Kina će zamijeniti SAD kao najvećeg energetskog potrošača – i stavit će svjetsku zajednicu pred probleme koji se jedva mogu svladati. Brzi gospodarski rast u najnaseljenijoj zemlji svijeta, kao i u susjednoj Indiji, ugrožava, prema procjeni Međunarodne agencije za energiju (IEA) globalnu energetsku opskrbu, upozorava Nobuo Tanaka, direktor IEA. Energetika traži velika ulaganja. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, potrebna ukupna ulaganja u sve energetske oblike iznose 2200 milijardi američkih dolara godišnje. Pritom se najveća ulaganja očekuju u Kini i Indiji – dvije zemlje čija ukupna populacija čini 38 posto svjetskog stanovništva.

Kina ispred SAD-a
Kinesko nacionalno gospodarstvo, zasad još četvrto po veličini na svijetu, raste više nego bilo koje drugo. U trećem kvartalu povećalo se, u usporedbi s prošlom godinom, za 11,5 posto. U Indiji je to kvartal za kvartal konstantno iznad 9 posto. “S četiri puta više stanovnika Kina će već kratko vrijeme nakon 2010. zamijeniti SAD, najvećeg svjetskog energetskog potrošača”, prognozira IEA. Do 2030. u azijskoj će se zemlji udvostručiti potrošnja. S prosječno 3,2 posto godišnja će se stopa rasta energetske potrošnje nalaziti znatno iznad svjetske stope od 1,8 posto. Kineska glad za energijom treba se zadovoljiti preko brzorastućih potreba za električnom strujom, ali i naftom. Tako se očekuje da će se do 2030. za sedam puta povećati broj automobila. Do 2030. udvostručit će se i energetska potrošnja Indije i rast će s godišnjom stopom od prosječno 3,6 posto, čak još brže nego kineska. Bez postojane promjene kursa u svjetskoj energetskoj politici, energetske će se potrebe, prema prognozama IEA do 2030. povećati za 55 posto i porasti na 18 milijardi tona naftnih jedinica. Gotovo polovina od toga može se svesti na Kinu i Indiju. Kako bi se zadovoljila energetska glad, potrebni su snažni napori. Do 2030. IEA procjenjuje investicijske potrebe na 22 bilijuna dolara – za nove elektrane, pronalaženje i korištenje naftnih i plinskih nalazišta ili izgradnju i postizanje pristupačnosti transportnih mreža.

Racionalizacija svih energenata
Dramatično rastuća energetska potrošnja stavlja i klimatsku politiku pred enormne izazove. Do 2030. povećat će se godišnja emisija štetnog ugljičnog dioksida za gotovo 60 posto – na 42 gigatona. Snažno će, prema prognozama IEA, do 2030. porasti konačno i potražnja za ugljenom – za 73 posto. Indija i Kina sada planiraju i s obnovljivim energijama i nuklearnim elektranama, ali u svojim planovima akcent snažnije stavljaju na uporabu postrojenja na ugljen. “Samo radikalna promjena kursa” mogla bi osjetno prigušiti razvoj, rekao je šef IEA, Tanaka. Za to bi se u cijelom svijetu morala povećati energetska učinkovitost u industriji, kod stanogradnje i u prometu. Pored pojačane uporabe, pledirao je i za izgradnju novih nuklearnih elektrana. Najbrži i najjeftiniji put Tanaka vidi u učinkovitijem iskorištavanju energije. Osobito je velik potencijal u Kini i Indiji. Tako bi, primjerice, samo strože prevlake mogle dovesti do veće učinkovitosti kod klimatizacijskih uređaja i hladnjaka i do 2020. omogućiti uštedu u visini proizvodnje struje gigantske akumulacijske brane s tri grotla u Kini. Ako vlade stvarno dovedu do promjene smjera i primijene promišljene strategije za zaštitu klime, svjetska emisija CO2 mogla bi, prema IEA, do 2020. rasti manje snažno nego što se pribojavamo. U tom alternativnom scenariju onda bi emisija 2030. dosegla 34 gigatona. To je za oko petinu manje nego u standardnom scenariju, ali još uvijek za četvrtinu iznad sadašnje razine.
(M.M.)