U Europi sve više buja tržište za privatno plasiranje obveznica. To tržište posebno postaje zanimljivo za njemačka, francuska i britanska srednje velika i mala poduzeća. Među njima prednjače kompanije koje imaju godišnji promet od 50 do 130 milijuna eura. To su Claas, proizvođač poljoprivrednih strojeva, Loyd, logistika, Lekkerland, veletrgovac napicima i slatkišima, francuski Milletenot, proizvođač opruga, Vaillant, poduzeće specijalizirano za grijaću tehniku, pivovara Warsteiner, proizvođač pića Eckes, specijalist tehnologije za obradu gornjih površina Surteco i mnoga druga poduzeća.

Plasman 6,8 mlrd. US dolara
U tijeku 2007. plasman je u porastu, a samo sljedeće godine dosegnut će iznos 3,5 mlrd. dolara. Analitičari procjenjuju da je tijekom 2006. i prvih 6 mjeseci 2007. srednjim i malim poduzetnicima putem obveznica iz američkih i europskih izvora privatno plasirano 6,8 mlrd. dolara. Kod takozvanih američkih privatnih plasmana za obveznice se ne raspisuje javni natječaj, već se ciljano prodaju malom broju ulagača, prije svega osiguravajućim društvima za životno osiguranje i mirovinske fondove u SAD-u. “Transakcija od više od 150 milijuna eura u pravilu je usmjerena na oko pet investitora”, kaže Achim Klüber, direktor i odgovorna osoba za posao s kupcima kod Royal Bank of Scotland (RBS) u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Kod tih investitora poduzeća se predstavljaju i prezentiraju svoje podatke, planove i ciljeve. No, informacije ne prodiru u javnost. Osiguravajuća društva za životno osiguranje vole privatno plasirane obveznice jer imaju dugi investicijski horizont i ne moraju bilancirati u tržišne vrijednosti zbog nedostatka trgovanja. Poduzeća često moraju potpisati izvjesne klauzule za zaštitu ulagača (covenants) u kojima se obvezuju zadržati određene financijske pokazatelje, primjerice u pogledu neto zaduženja za dobit prije kamata, poreza i otpisivanja (Ebitda). To je investitorima dovoljno kao sigurnost kada su uvjereni u neko poduzeće. Za tvrtke privatno plasirane obveznice nude pored diskrecije prednost da si mogu pribaviti novac u razdoblju od deset godina i više.

Jeftiniji američki izvori kapitala
Kod kredita su rokovi trajanja kraći, a i kod obveznica rijetko postoje rokovi dulji od deset godina. “U pogledu kamatnih stopa američki privatni plasmani često su povoljniji od uobičajene obveznice”, kaže Klüber. Osim toga, poduzeća su kod američkih privatnih plasmana uštedjela i troškove i vrijeme jer im za razliku od javnih obveznica nije potreban rejting velikih agencija, poput Standard & Poor’s, Moody’s ili Fitch, kako bi našli investitore. Upravo to čini američke privatne plasmane zanimljivima malom i srednjem poduzetništvu, od kojih njih 90 posto nema inozemni rejting. Pretpostavka koja mora biti ispunjena za poduzeća koja žele iskoristiti američke privatne plasmane je određena veličina prometa. Još k tomu poduzeća, naravno, moraju investitora uvjeriti da će u roku platiti kamate za obveznicu i da mogu po isteku roka otplatiti papire u stopostotnom iznosu. Poslovi s obveznicama rastu. Klüber očekuje da još više srednjih i malih poduzeća iskoristi instrument: “Porast će i akvizicijski posao u srednje velikom i malom poduzetništvu, a privatni plasman je vrlo fleksibilan i dugoročan instrument refinanciranja.” U SAD-u veliki ugled imaju europska poduzeća kao pouzdani partneri koji rade globalno i čiji je menadžment vrlo otvoren. Stoga su omiljena kod investitora. U prvom polugodištu prema podacima informativne službe Thomson Financial privatno su plasirane obveznice iznad 20,2 milijarde dolara kod američkih ulagača. U tome su europska poduzeća malog i srednjeg poduzetništva imala udjel veći od jedne trećine.
(Marko Mlinar)