Ovogodišnji iznimno dobri rezultati na ugovaranju tim su vrjedniji kada se zna da su prošle, a i pretprošle godine, odnosno odmah nakon što je i uvedeno “rezanje” sa 25 na 15 posto državnih poticaja, sve naše štedionice bilježile stagnaciju, pa i pad novog ugovaranja. Doznajemo, naime, kako je ovogodišnji znatan “skok” novog ugovaranja umnogome doprinio da se naše štedionice ovih dana mogu pohvaliti kako su dosegnule ukupnu brojku od čak milijun (sklopljenih) ugovora. Prema dostupnim podacima, u deset ovogodišnjih mjeseci najviše novih ugovora zaključile su Raiffeisen i Prva stambena štedionica, po gotovo 26.000 ugovora, te Wüstenrot štedionica koja je sama sklopila oko 20.000 novih ugovora o štednji, ili za trećinu više nego su ih zaključili u istom razdoblju lani. Preostalu, gotovo četvrtinu broja novih ugovora u proteklom dijelu godine zaključile su dvije najmlađe štedionice, PBZ stambena i HPB stambena štedionica.

Rast ugovaranja
Premda je bilo drukčijih prognoza, najnoviji, odnosno i dosta povoljan rasplet na planu novog ugovaranja, ipak se mogao, kažu analitičari, dobrim dijelom predvidjeti. “Ponovni rast ugovaranja mogao se očekivati zato što je i nadalje štednja u našim stambenim štedionicama jedna od najisplativijih investicija, odnosno među najboljim je manjim štednim produktima na hrvatskom financijskom tržištu. Usto naše štedionice odobravaju jedan od najpovoljnijih stambenih kredita. Primjerice, Wüstenrot na svoje kredite zaračunava fiksnu kamatu od samo tri posto. Naš kredit za međufinanciranje može se dobiti odmah nakon ugovaranja štednje, u većem iznosu, a produljen mu je i rok otplate do 24 godine. Pri svemu tome iznimno je važno da kamatne stope za sve kredite što ih daju naše stambene štedionice ostaju fiksne (za razliku od sličnih kredita koje daju poslovne banke) u cijelom razdoblju otplate kredita”, kaže Zdravko Anđel, čelni čovjek Wüstenrota, štedionice koja je u proteklom dijelu godine ostvarila jednu od najviših stopa rasta novog ugovaranja. Jednako tako sve se naše stambene štedionice mogu ove godine pohvaliti sa znatnim rastom obujma kreditiranja. Prve procjene govore kako su u deset ovogodišnjih mjeseci naše štedionice ukupno dodijelile gotovo 30 posto više (kreditnih) sredstava nego u istom razdoblju lani. Napose je evidentan rast broja kredita za međufinanciranje, koji su dijelom i zbog toga što se mogu dobiti u većem iznosu (odnosno i do 200.000 eura) postali traženiji od redovnih kredita. Inače, najavljeni za ovu, a i za sljedeće dvije-tri godine dosta ambiciozni planovi naših stambenih štedionica vezanih uz rast novih plasmana (neki predviđaju kako će im ovogodišnji plasmani porasti i za 40-ak posto) temelje se na jedino ispravnom očekivanju, a to je rast novog ugovaranja štednje. Pri tome je, dakako, potrebno podsjetiti kako postoji jasna uzročno-posljedična veza između rasta ugovaranja i porasta kreditiranja. “Na planu novog ugovaranja kriju se i najveće rezerve. Naime, iskustva zapadnoeuropskih zemalja s dužom tradicijom obiteljske stambene štednje pokazuju kako se potencijali tržišta kreću i više od 50 posto od ukupnog broja stanovništva.

23% Hrvata u štedionicama
S obzirom na to da je dosad kod nas (pa i s najnovijim znatnim rastom ugovaranja) tek 23 posto građana uključeno u stambenu štednju, očekuje se da u sljedećim godinama bude prostora i za znatniji, možda čak i 40-postotni rast stambene štednje, osobito nastavi li razvoj ukupnog gospodarstva”, kažu u Prvoj stambenoj štedionici. Ostvare li se pak na kraju upola skromnije procjene, tj. one kako je u iduće dvije godine na hrvatskim prostorima realno očekivati da dođe i do (samo) 20-postotnog godišnjeg rasta ugovaranja štednje, hrvatske stambene štedionice bi kraj 2009. godine mogle dočekati s gotovo 1,6 milijuna zaključenih ugovora sa građanima o stambenoj štednji. Drugim riječima, gotovo svaki zaposleni hrvatski građanin imao bi po barem jedan (i to formalno sklopljen sa nekom od štedionia) ugovor o stambenoj štednji. Dođe li, razmjerno tome, do rasta kreditiranja te 2009. godine, stambene bi štedionice u Republici Hrvatskoj mogle dodijeliti ukupno gotovo 600 milijuna eura novih kredita građanima, što bi, kažu, bilo 60-ak posto više nego će ove, rekordne godine ukupno štedišama biti (od štedionica) dodijeljeno kreditnih sredstava.

Stambene štedionice građanima draže od mirovinskih fondova

Pet stambenih štedionica lani je raspolagalo s imovinom od 6,4 milijarde kuna, a ukupan broj štediša iznosio je oko 667.000. Dobrovoljnim mirovinskim fondovima je pak od 2003. godine isplaćeno oko 108,87 milijuna kuna državnih poticaja. Neto imovina tek je lani dosegnula 457,64 milijuna kuna, čak 14 puta manje nego što imaju štedionice, dok je primjerice krajem 2003. iznosila neznatnih 29,6 milijuna kuna.