EN DE

Analitičari: Kreditna kriza nije pri kraju

Autor: Miho Dobrašin
16. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Prema istraživanju Wall Street Journala, analitičari smatraju da će FED amortizirati krizu i potaknuti rast američkog BDP-a

Kreditna kriza na svjetskim financijskim tržištima, proizašla iz krize na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova, još je izražena, a potrošači će njezine posljedice osjećati još neko vrijeme, pokazuje istraživanje The Wall Street Journala provedeno među analitičarima poznatih financijskih kuća. Stručnjaci, međutim, imaju povjerenja u američku središnju banku (FED).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad dolara prijeti i dalje
Na upit o sadašnjem intenzitetu kreditne krize, više od polovice anketiranih ekonomista ističe da su problemi tek polovično prošli, 25 posto ih smatra da je kriza tek u začetku, dok samo 15 posto analitičara napominje da su kreditne poteškoće gotovo prevladane. Oko 28 posto ekonomista ističe kako je upravo kreditna kriza najveća prijetnja u njihovim gospodarskim analizama, 16 posto problem vidi u rastućim cijenama nafte, a tek neznatan broj analitičara vidi prijetnju u kretanjima na burzama i padajućem dolaru. Premda je najveći broj stručnjaka, njih 30 posto, zabrinut zbog situacije na tržištu nekretnina, mnogi upozoravaju da će upravo kreditna kriza potaknuti nastavak rušenja tog tržišta. U tvrtki Decision Economics smatraju da će se problemi na tržištu nekretnina preliti na potrošnju građana, koja je osnovni pokretač rasta američkog BDP-a. Težim, odnosno skupljim dobivanjem kredita za nekretnine past će kupovna moć građana koji će primjerice kupovati stanove slijedom čega će doći do manje potrošnje, a time i smanjivanja BDP-a. Pa ipak, unatoč padu BDP-a u trećem kvartalu na 1,4 posto, te tek nešto većem u četvrtom (1,9 posto), većina analitičara ističe da neće doći do recesije. “Većina tržišta ima pristup kreditima, stoga nema razloga za usporavanje gospodarskog rasta”, kažu u AllianceBernsteinu, dodavši da će posljedice kreditne krize biti amortizirane potezima FED-a, poput nedavnog spuštanja ključne kamatne stope.

Kreditna kriza na svjetskim financijskim tržištima, proizašla iz krize na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova, još je izražena, a potrošači će njezine posljedice osjećati još neko vrijeme, pokazuje istraživanje The Wall Street Journala provedeno među analitičarima poznatih financijskih kuća. Stručnjaci, međutim, imaju povjerenja u američku središnju banku (FED).

Pad dolara prijeti i dalje
Na upit o sadašnjem intenzitetu kreditne krize, više od polovice anketiranih ekonomista ističe da su problemi tek polovično prošli, 25 posto ih smatra da je kriza tek u začetku, dok samo 15 posto analitičara napominje da su kreditne poteškoće gotovo prevladane. Oko 28 posto ekonomista ističe kako je upravo kreditna kriza najveća prijetnja u njihovim gospodarskim analizama, 16 posto problem vidi u rastućim cijenama nafte, a tek neznatan broj analitičara vidi prijetnju u kretanjima na burzama i padajućem dolaru. Premda je najveći broj stručnjaka, njih 30 posto, zabrinut zbog situacije na tržištu nekretnina, mnogi upozoravaju da će upravo kreditna kriza potaknuti nastavak rušenja tog tržišta. U tvrtki Decision Economics smatraju da će se problemi na tržištu nekretnina preliti na potrošnju građana, koja je osnovni pokretač rasta američkog BDP-a. Težim, odnosno skupljim dobivanjem kredita za nekretnine past će kupovna moć građana koji će primjerice kupovati stanove slijedom čega će doći do manje potrošnje, a time i smanjivanja BDP-a. Pa ipak, unatoč padu BDP-a u trećem kvartalu na 1,4 posto, te tek nešto većem u četvrtom (1,9 posto), većina analitičara ističe da neće doći do recesije. “Većina tržišta ima pristup kreditima, stoga nema razloga za usporavanje gospodarskog rasta”, kažu u AllianceBernsteinu, dodavši da će posljedice kreditne krize biti amortizirane potezima FED-a, poput nedavnog spuštanja ključne kamatne stope.




Gubitci na desetke milijardi
S druge pak strane zabrinutost velikih financijskih kuća i dalje raste, samo nekoliko tjedana nakon što su vodeće svjetske banke izvijestile o desecima milijardi dolara gubitaka prouzročenih nemogućnošću vraćanja kredita od komitenata. Ovaj je tjedan druga po veličini banka u Sjedinjenim Državama, Bank of America, istaknula da je prisiljena otpisati 3 milijarde dolara u četvrtom kvartalu. Dio analitičara procjenjuje da će švicarski UBS otpisati čak 7,11 milijardi dolara u 4. kvartalu, dok će Citigroup najvjerojatnije ostati bez 11 milijard.

Europske banke suočene s rizicima krize

Europske banke bit će u drugom polugodištu 2007. suočene s povećanim rizicima od potresa na američkom tržištu drugorazrednih zajmova, upozorila je Europska središnja banka (ECB). “Potresi na tom tržištu koji su započeli u srpnju i kolovozu 2007. vjerojatno će imati reperkusije na zarade mnogih europskih banaka u drugom ovogodišnjem polugodištu”, upozorio je ECB-ov odbor za nadzor banaka u svojem izvješću o stabilnosti toga sektora. U tom se izvješću još dodaje kako bi povećani troškovi financiranja, zajedno s pooštrenim uvjetima na tržištu kredita, mogli također doprinijeti usporavanju rasta dobiti banaka.

Autor: Miho Dobrašin
16. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close