EN DE

Rudari podignuli europske indekse

Autor: Stanko Borić
30. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Xstrata je ponudila 2,8 milijarde američkih dolara za petog najvećeg proizvođača nikla Jubilee Minesa

Indeksi na američkim burzama jučer su zabilježili novi porast zahvaljujući tehhološkim kompanijama. Druga najveća telefonska kompanija u SAD-u Verizon Communications objavila je podatke o zaradi veće nego što su bili očekivani, a s druge strane Goldman Sachs je prepopručio kupnju dionicu kompanije Dell. Verizon je rastao nakon objave visokih rezultata o zaradi tako da je njegova dionica porasla za 40 centi, na ukupno 46 dolara. Drugi najveći svjetski proizvođač osobnih kompjutera Dell je pak narastao za 63 centa po dionici koja sada stoji 29,61 USD. Iz toga sektora lagani pad je pretrpio Hewlett-Packard čija je dionica pala 13 centi, na 52,34 dolara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast naftnog sektora
S druge strane, rasle su i kompanije naftoga sektora. Exxon Mobil rastao je za 29 centi (na 92,50 USD), ConocoPhillips za 20 centi (85,01 USD), a Chevron za 36 centi (92,01 USD). Inače je barel sirove nafte dostigao rekordnu cijenu od 93,20 dolara, porastavši za 1,5 posto, odnosno 1,34 dolara i to nakon što je Meksiko zatvorio petinu svoje proizvodnje, a dolar još niže pao. Gledajući pojedinačno indekse, Standard & Poor’s indeks narastao je za 5,1 bod (na 1547,7). Dow Jones je rastao za 37 boda, na ukupno 13 885, a tehnološki Nasdaq za 14 (na 2221,25). Dionice su rasle i zbog špekulacija kako će američke Federalne rezerve ovoga tjedna smanjiti kamatne stope kako bi potaknuli gospodarski rast te smanjili štete izazvane krizom na tržištu nekretnina. Očekuje se kako će Fed na sutrašnjem sastanku smanjiti kamatnu stopu na 4,5 posto, a predviđanja su i da će Fed nastaviti s njihovim snižavanjem u prosincu. Od ostalih tehnoloških kompanije vrijedi izdvojiti i Apple, čija je dionica rasla za 1,70 dolara, na ukupno 186,40 USD. Iz te kompanije najavili su i kako će limitirati prodaju svoga hita, iPhonea na dva komada po osobi kako bi spriječili neautoriziranu daljnju preporodaju. Rasle su i dionice u financijskom sektoru – dionica Merrill Lyncha je dobila na vrijednosti za 80 centi, a Citigoupova za 34 centa. Europske su dionice jučer pak treći dan zaredom dobivale na vrijednosti.

Indeksi na američkim burzama jučer su zabilježili novi porast zahvaljujući tehhološkim kompanijama. Druga najveća telefonska kompanija u SAD-u Verizon Communications objavila je podatke o zaradi veće nego što su bili očekivani, a s druge strane Goldman Sachs je prepopručio kupnju dionicu kompanije Dell. Verizon je rastao nakon objave visokih rezultata o zaradi tako da je njegova dionica porasla za 40 centi, na ukupno 46 dolara. Drugi najveći svjetski proizvođač osobnih kompjutera Dell je pak narastao za 63 centa po dionici koja sada stoji 29,61 USD. Iz toga sektora lagani pad je pretrpio Hewlett-Packard čija je dionica pala 13 centi, na 52,34 dolara.

Rast naftnog sektora
S druge strane, rasle su i kompanije naftoga sektora. Exxon Mobil rastao je za 29 centi (na 92,50 USD), ConocoPhillips za 20 centi (85,01 USD), a Chevron za 36 centi (92,01 USD). Inače je barel sirove nafte dostigao rekordnu cijenu od 93,20 dolara, porastavši za 1,5 posto, odnosno 1,34 dolara i to nakon što je Meksiko zatvorio petinu svoje proizvodnje, a dolar još niže pao. Gledajući pojedinačno indekse, Standard & Poor’s indeks narastao je za 5,1 bod (na 1547,7). Dow Jones je rastao za 37 boda, na ukupno 13 885, a tehnološki Nasdaq za 14 (na 2221,25). Dionice su rasle i zbog špekulacija kako će američke Federalne rezerve ovoga tjedna smanjiti kamatne stope kako bi potaknuli gospodarski rast te smanjili štete izazvane krizom na tržištu nekretnina. Očekuje se kako će Fed na sutrašnjem sastanku smanjiti kamatnu stopu na 4,5 posto, a predviđanja su i da će Fed nastaviti s njihovim snižavanjem u prosincu. Od ostalih tehnoloških kompanije vrijedi izdvojiti i Apple, čija je dionica rasla za 1,70 dolara, na ukupno 186,40 USD. Iz te kompanije najavili su i kako će limitirati prodaju svoga hita, iPhonea na dva komada po osobi kako bi spriječili neautoriziranu daljnju preporodaju. Rasle su i dionice u financijskom sektoru – dionica Merrill Lyncha je dobila na vrijednosti za 80 centi, a Citigoupova za 34 centa. Europske su dionice jučer pak treći dan zaredom dobivale na vrijednosti.

Poskupile dionice Xstrate
Londonski Ftse indeks do podneva je ojačao 1,7 posto, na 6.687 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na dobitku od 0,6 posto, dosegnuvši 7994 bodova. Najveći dobitnici zabilježeni su u rudarskom sektoru pod utjecajem priča o mogućim preuzimanjima u tome sektoru. Britansko-švicarski proizvođač ruda Xstrata ponudio je 3,1 milijardu australskih dolara (2,8 milijarde američkih dolara) za petog najvećeg proizvođača nikla Jubilee Minesa. Dionice Xstrate poskupjele su 1,5 posto, dok su Rio Tinta dobile na vrijednosti 2,5 posto, a BHP Billitonove za dva posto. “Priče o aktivnostima spajanja i akvizicija ponovno su prisutne, što govori o njihovu oporavku nakon vrlo niskih razina te budi neku nadu”, kazao je Franz Wenzel iz AXA Investment Managersa. Na dobitku su bile i dionice banaka. Pritom su dionice UBS-a porasle za 1,3 posto nakon što je taj najveći upravitelj privatnom imovinom u svijetu potvrdio svoje prognoze objavljene početkom mjeseca da će izvijestiti o gubitku prije oporezivanja u trećem tromjesečju od više od 500 milijuna dolara. Od pripadnika toga sektora ojačale su dionice HSBC-a, za 1,4 posto, Barclaysa za 1,7 posto, a Credit Suissea za 1,4 posto. Očekivanja nižih kamata od strane Feda srušila su dolar na rekordno nisku razinu prema euru, a snažniji euro nije spriječio rast cijena dionica autoproizvođača. Pritom su Renaultove poskupjele 4,0 posto, BMW-ove 1,8 posto, a VW-ove 2,2 posto.

Zlato nadomak 800 dolara za uncu

Cijena zlata jučer se približila razini od 800 dolara po unci, dosegavši najvišu razinu u 27 godina zahvaljujući slabom tečaju dolara i rekordno visokim cijenama sirove nafte. Na londonskom tržištu plemenitih kovina cijena zlata dosegnula je čak 794,70 dolara po unci – razinu posljednjeg puta viđenu u siječnju 1980. Cijene zlata u proteklih su godinu dana ojačale za 30-ak posto. “Rekordne cijene nafte i višegodišnja slabost tečaja dolara i dalje su savršen recept za rast cijena zlata, koje su se približile na 5 dolara do razine od 800 dolara po unci”, kaže James Moore, analitičar TheBullionDesk.com. Povijesni rekord cijene zlata iznosi 850 dolara po unci, a dosegnut je 21. siječnja 1980. Rastu cijena zlata pogoduje slabi dolar.




Autor: Stanko Borić
30. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close