Američki burzovni indeksi jučer su nakon nekoliko lošijih dana zabilježili rast. Među najzaslužnijima za to su JP Morgan Chase, Intel i Yahoo koji su objavili zarade veće nego što su bile očekivane. Treća najveća američka banka JP Morgan Chase rasla je nakon reduciranja troškova, a najveći proizvođač čipova na svijetu Intel i najposjećenija američka web stranica Yahoo najviše su napredovali od svih tehnoloških tvrtki. Coca-Cola, United Technologies i Altria Group također su zabilježili poslovne rezultate bolje od očekivanih pa je rasla i cijena njihovih dionica. Njujorški Dow Jones indeks narastao je za 78 bodova, na ukupno 13.913 bodova. S&P indeks je dobio 10,6 bodova i svekupno je imao 1539 bodova. Rast je naravno zabilježio i tehnološki indeks Nasdaq, i to za 18,75 bodova na ukupno 2195. Rastu S&P-a koji okuplja 500 najvećih kompanija najviše je pripomogao rast financijskih i tehnoloških kompanija jer one čine oko dvije petine od tih kompanija, te su njihovi rezultati koji su bilo veći od očekivanih pripomogli smirivanju brige investitora zbog pada tržišta nekretnina. JP Morgan rastao je za 1,38 dolara, na ukupno 46,49 dolara. Njihovi neto prihodi iznosili su 3,4 milijarde dolara ili 97 centi po dionici u trećemu kvartalu što je rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada su ostvarili 3,3 milijarde dolara, odnosno 92 centa prihoda po dionici. Intel je rastao za 1,32 dolara, na 26,80 dolara.

Njihov profit u trećemu kvartalu rastao je za 43 posto zbog potražnje za osobnim računalima u Europi i Aziji. Yahoo je vrijednosti svoje dionice dodao 2,41 dolar tako da je njezina cijena sada 29,10 dolara. Rast cijene dionice Yahoo je zabilježio usprkos padu neto prihoda u trećemu kvartalu za 4,6 posto. No pad je bio manji nego što se očekivalo. Coca-Cola je pak rasla za 54 centa, na 58,30 dolara. Najveći svjetski proizvođač bezalkoholnih pića objavio je kako su neto prihodi rasli na 71 cent po dionici, dok su prošle godine iznosili 62 centa. To je za tri centa po dionici više nego što su predvidjeli analitičari. Uspjeh najviše mogu zahvaliti rastu u Aziji i Latinskoj Americi. Europski burzovni indeksi jučer su također jačali zbog dobivene podrške, odnosno jačanja dionica tehnološkog sektora, predvođenog ASML-om. Njihove dobitke ipak su ograničili gubitci u rudarskom sektoru. Londonski Ftse indeks ojačao je do podneva za 0,2 posto, na 6626 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je pak na manjem gubitku, od oko 0,1 posto, spustivši se na 7952 boda. U tehnološkom sektoru najviše su se isticale dionice proizvođača čipova ASML, koje su ojačale za 5,5 posto. Ta nizozemska kompanija izvijestila je o oporavku narudžbi u trećem tromjesečju te o novoj rekordnoj razini prosječne cijene novih narudžbi, što je potaknulo jačanje njezinih dionica. No rast cijena dionica ograničili su gubitci zabilježeni u rudarskom sektoru nakon što je Rio Tinto objavio kako ne uspijeva zaustaviti pad proizvodnje bakra u SAD-u i Australiji, koji je u trećem tromjesečju iznosio šest posto. Pritom su dionice Rio Tinta oslabile 2,6 posto, Anglo Americana za dva posto i Xstrate 1,1 posto. “Svjedočili smo prilično snažnom oporavku cijena dionica koji je bio brži nego smo očekivali. Došlo je do manje konsolidacije u ovoj fazi, a to je dobro za tržište. Trebali bi nastaviti bilježiti rast u ovoj godini”, kazao je Jean-Luc Buchalet, strateg u pariškom FactSetu. Gubitnici su zabilježeni i u sektoru nafte i plina, pod utjecajem klizanja cijena nafte na svjetskom tržištu. No njegove cijene nisu daleko od nove rekordne razine od 88,2 dolara, zbog zabrinutosti oko opskrbe i rastućim napetostima između Turske i kurdskih separatista. Dionice Totala pojeftinile su za jedan posto, a BP-a za 1,3 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je za 1,07 posto, spustivši se na 16.955 bodova.

Poljski LOT ide u javnu ponudu dionica

Djelomična privatizacija poljske državne aviokompanije LOT realizirat će se javnom ponudom dionica, i to sredinom 2008. godine, najavio je zamjenik poljskog ministra financija Dawid Jackiewicz na prezentaciji strategije razvoja tog avioprijevoznika. Jackiewicz ističe da će biti sretni ako se javna ponuda realizira sredinom sljedeće godine, no nikakvi drugi detalji o mogućoj vrijednosti cijelog posla nije objavljena, osim da će država zadržati većinsko vlasništvo, odnosno smanjiti svoj vlasnički udjel sa 68 na 51 posto, i to izdavanjem novih dionica. Čini se da je najzainteresiraniji kupac LOT-a Lufthansa, sudeći po broju pitanja koja dolaze iz te njemačke aviokompanije. Švicarski SAirLines B.V., drugi najveći dioničar LOT-a, sa 25,1 posto vlasništva, zamoljen je od ministarstva financija da do javne ponude ne prodaje svoje dionice. Preostalih 6,93 posto dionica drže zaposlenici LOT-a. (Bankamagazin)