Dok se prije nekoliko godina u hrvatskim web-trgovinama mogla kupovati tek informatička oprema i knjige, danas se s nekoliko klikova mišem mogu kupiti čokolade, sirevi, pa i hrenovke. Doduše, takvu kupnju mogu zasad obaviti tek stanovnici Zagreba, i to samo na stranicama jednoga trgovačkog lanca – Konzuma. Upravo na web-stranicama toga trgovačkog lanca moguće je kupovati iz topline svoga doma bez uobičajenih shoping-horora: traženja parkirnog mjesta, kovanice za kolica, naguravanja oko polica, čekanja u beskrajnom redu i nošenja teških vrećica do vrata stana. Sve to moguće je riješiti jednako kao što su svoje tjedne potrebe za hranom rješavali stanari Big Brother kuće. Teoretski, čitava stvar je izvrsna, no u praksi postoji gomila rupa koje treba pokrpati.

Plaćanje po dostavi
Princip je jednostavan i ne razlikuje se od neke druge web-kupnje: proizvodi su raspoređeni po grupama i jednostavno ih se odabire i stavlja u “košaru”. Razlika je, međutim, što kupljenu robu ne plaćate odmah,već pri dostavi, i to gotovinom ili karticama. Danas kupljena roba dostavit će vam se sutra, a pri kupnji sami određujete u kojem će vam se trosatnom razdoblju (od četiri ponuđena) ona dostaviti. Dostava za kupnju iznad 500 kuna je besplatna pa se ovakav shoping može svidjeti naročito onima koji obavljaju velike mjesečne kupnje. Pa ipak, iako većina domaćinstava najviše novca troši upravo na hranu, Konzum dnevno primi tek petnaestak narudžbi. Doduše, kažu, interes osjetno raste, a čitav posao krenuo je još u jesen 2002. godine. “U Konzumu kupnja putem interneta bilježi kontinuirani porast što kao rezultat ima i svakodnevno povećanje baze stalnih korisnika, što je dobra indikacija da sve veći broj ljudi različitih profila i potreba prepoznaje prednosti ovakve vrste kupnje”, kazala nam je Renata Šimeković, direktorica Sektora marketinga Konzuma, dodajući kako već polovicom ove godine planiraju unaprijediti svoje usluge internetske kupnje. Kada takvu uslugu koristi tek petnaestak kupaca dnevno, a još kada se zna da ona postoji već više od tri godine, jasno je da negdje nešto ne štima. A problema je nekoliko.
Primjerice, svježe namirnice poput mesa, jaja, voća, povrća… ne mogu se ovako kupovati. Drugi je problem ograničena ponuda, odnosno ne mogu se kupiti proizvodi svih proizvođača koji se nalaze na policama Konzuma, već samo dio njih (primjerice, ne može se kupiti mlijeko koje nije proizvela Vindija).
Neki od kupaca s kojima smo razgovarali žale se i zbog toga što robu ne mogu dobiti isti dan te što ne mogu dogovoriti točno vrijeme isporuke već samo okvirna tri sata u kojima će im roba stići. Dakle, moguće je da kupljena roba stigne u 15, ali je moguće i da dostavljač pozvoni na vrata i u 18 sati.
Kako bilo da bilo, riječ je o pioniru prodaje prehrambenih proizvoda i ostale robe široke potrošnje u Hrvatskoj, a upravo na tom tržištu očekuje se velik rast. No nitko od sličnih trgovina u Hrvatskoj nije se (još) odlučio na internetsku prodaju prehrambenih proizvoda. Prema nekim prošlogodišnjim podacima, internetska prodaja u ukupnoj prodaji u Hrvatskoj iznosi tek nekih 1,1 posto. No web-prodaja Konzuma svakako je debelo ispod toga hrvatskog prosjeka.

Sigurno plaćanje
Ali zato ima tvrtki koje su godinama iznad hrvatskog prosjeka, a među njima i HGspot koji je među prvima krenuo s tim poslom još 2001. godine. “Udio web-trgovine u ukupnoj prodaji nam je sada oko dva posto, no prodaja putem interneta i dalje nam raste”, kazao nam je Danijel Oremović, voditelj marketinga HGspota, tvrtke koja prodaje informatičku i elektoničku robu. Ipak, kaže Oremović, hrvatski građani još se boje kupovati putem interneta zbog straha da će im netko ukrasti brojeve kreditnih kartica. “Taj strah nije opravdan jer ostavljanje podataka na našim stanicama nije nesigurnije nego plaćanje karticom u nekoj trgovini ili restoranu”, kaže Oremović. Prema prošlogodišnjim podacima internetom se služi svega 35 posto hrvatskih građana starijih od 15 godina od kojih gotovo 40 posto svakodnevno “surfa”.

Najviše se prodaju knjige

Prema rezultatima tvrtke ACNielsen dosad je putem interneta kupovalo 10 posto stanovnika Zemlje, odnosno oko 627 milijuna ljudi. Najviše se prodaju knjige koje su posljednje tri stvari, što ih je prema istraživanju o deset najtraženijih proizvoda, kupilo 212 milijuna kupaca na internetu. Njih 132 milijuna kupilo je DVD i videoigre. Karte za letove rezerviralo je 135 milijuna ljudi, odjeću i obuću kupilo je 128 milijuna, a 112 milijuna kupaca plaćalo je prijenos glazbe ili CD-a. Najveći udio kupaca koji koriste internet imaju europske države poput Njemačke, Austrije i Velike Britanije. Čak 95 posto ljudi koji se služe internetom u tim zemljama obavilo je online shoping. Predviđanja stručnjaka još su impresivnija. Tako istraživanja tvrtke Forrester Research kažu da će do 2010. godine zarada ostvarena web-trgovinom iznositi oko 329 milijardi USD. Najveći dio ostvarivat će se prodajom putnih aranžmana, a od ostalih kategorija proizvoda upravo bi roba široke potrošnje trebala prekoračiti 100 milijardi USD.

Promet od 143,2 milijarde dolara

Internetska potrošnja u svijetu, prema podacima objavljenima prošle godine, dosegla je 143,2 milijarde USD, a u 2005. godini zabilježen je rast od 22 posto online potrošnje u odnosu na godinu dana prije. Samo je u zadnjih mjesec dana prošle godine internetska potrošnja iznosila 19,6 milijardi USD, što je 25 posto više nego u istom razdoblju 2004. godine.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju