S (ne)iskorištenim zemljišnim potencijalom i uz potporu zemljopisno-klimatskih prednosti hrvatska bi poljoprivreda mogla hraniti ne 4,5 nego 25 milijuna ljudi, ocjena je studije koju je još prije desetak godina izradila domaća agronomska pamet. Ne može se kazati da od studije do danas nije bilo pomaka, no sve postignuto još je daleko od potencijala koji stoje na raspolaganju. Usitnjene oranice, zastarjela oprema, mali prinosi po hektaru i strah od zadruga, još nabijen negativnim emocijama prošlosti, kočnica su razvoja hrvatske poljoprivrede. Kada bi se u razvoj poljoprivrede ulagalo tempom kojim, primjerice, Hrvati kupuju nove automobile, stanove ili odlaze na skijanje, ne bismo bili na začelju liste europskih zemalja po broju hektara koji se navodnjavaju.

Poticanje proizvodnje
U kabinetu aktualnog ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, zbrajajući učinak u mandatu, izračunali su da je iz državnog proračuna na ime poticaja farmerima isplaćeno oko 8,7 milijardi kuna što je znatno više od prethodne vlasti koja je za istu svrhu u četiri godine izdvojila pet milijardi kuna. Međutim, glavnina tih kuna rasula se na jednokratno poticanje proizvodnje, a ne investicije koje bi donijele znatniji pomak u povećanju prinosa kako u ratarstvu, tako i stočarskoj proizvodnji. Od 2,3 milijarde kuna isplaćenih poljoprivrednicima 2006. na poticanje proizvodnje usmjereno je 1,7 milijardi kuna, dok je ostatak završio u investicijama, novim mliječnim farmama i trajnim nasadima. Ništa povoljnija situacija nije ni u kreditima, odobravanim poljoprivrednicima unatrag četiri godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju srpnja 2007. uza sva trgovačka društva vezano je kreditno zaduženje u visini 81,2 milijarde kuna, dok su krediti stanovništvu bili iznad 98,45 milijardi kuna. Sveukupno kreditno zaduženje na razini Hrvatske posljednjeg srpanjskog dana ove godine iznosilo je 207,8 milijardi kuna (podatak je HNB-a). Hrvatska banka za obnovu i razvoj, financijska poluga u segmentu kreditnog posredovanja između države i domaćih poljoprivrednika, u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. kolovoza 2007. godine obradila je samo 320 investicijskih projekata za koje su farmerima odobreni krediti u ukupnom iznosu od 555,88 milijuna kuna. Po ostalim kreditnim linijama HBOR je za poljoprivredni sektor, iznosi Koraljka Perutka-Fabijanić, voditeljica poslovnih komunikacija, u spomenutom razdoblju odobrio još 290 kredita u iznosu od 594 milijuna kuna ili sveukupno 1,15 milijardi kuna za 620 kredita. Za ilustraciju nezgrapnih, potrošačkih omjera iz hrvatske prakse dostatno je spomenuti samo podatak da su krediti za kupnju novih automobila, kako stoji u podacima HNB-a, na kraju srpnja nadmašili 9,18 milijardi kuna ili da su ostali krediti (bez stambenih) stanovništvu ukupno iznosili 49,26 milijardi kuna. Dio komercijalnih banaka daje mogućnost uzimanja kredita za poljoprivrednu namjenu, od kupnje zemljišta, izgradnje farmi i nabave osnovnog stada preko mehanizacije do podizanja trajnih nasada.

Krediti za fizičke osobe
Među njima je i Zagrebačka banka koja na izravan odgovor o broju odobrenih poljoprivrednih kredita tek uzvraća da je obujam lani bio 50 posto veći od 2005. te da se taj trend nastavlja i 2007. Izdvajaju jedino da su u 2007. sa 300.000 kuna u Eko centru Mavrović financirali edukacijske programe namijenjene poljoprivrednicima, ali i učenicima i studentima čija je buduća struka poljoprivreda. U Raiffeisen banci pak iznose da jedini ugovor o poslovnoj suradnji na kreditiranju poljoprivrednih projekata imaju potpisan s općinom Konavle te da u svojoj ponudi daju niz kreditnih linija za poljoprivrednike uz rok otplate do 10 godina. Za kreditiranje poljoprivrede, uglavnom fizičkim osobama koje se bave tom djelatnošću, Erste & Steiermärkische banka je 2004. odobrila kredita za 121 milijun kuna. Godinu dana poslije krediti te namjene su iznosili 135 milijuna kuna da bi lani narasli na 156 milijuna, a za prvih osam mjeseci 2007. stali su na 70 milijuna kuna, odgovorili su u Erste banci.

Vlada Srbije odobrila 3653 dugoročna kredita

Namjensko kreditiranje registriranih poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji počelo je 2002. i do kraja 2006. Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je zajmove vrijedne 10,5 milijardi dinara ili više od 130 milijuna eura. Veći dio iznosa, odnosno 5,8 milijardi dinara, namijenjeno je dugoročnom financiranju tako da je vlada odobrila 3653 dugoročna kredita poljoprivrednicima. Ove je godine za te namjene u proračunu izdvojena najveća svota. Zbog interesa seljaka već su u dva navrata isplaćivani kratkoročni zajmovi iz revolvinga. Odobreno je 3,9 milijardi dinara (48 milijuna eura) za 32.531 korisnika. Do kraja 2007. planirano je usmjeravanje još dvije milijarde dinara (25 milijuna eura), i to 1,5 milijardi za kratkoročno i 500 milijuna za dugoročno kreditiranje.