Još prošloga tjedna činilo se da bi niz pozitivnih preporuka što ih je zaradio Infineon napokon mogao trgnuti hi-tech sektor iz učmalosti, no već jučer stvari su izgledale bitno drugačije, zahvaljujući nešto konzervativnijim prognozama Texas Instrumentsa, koje očito nisu bile po ukusu analitičara. Makar je naoko riječ o doista minornim izmjenama, jer je, ranije najavljeni, raspon očekivanih prihoda ovoga puta tek donekle sužen, većina ulagača nije uspijevala kamuflirati nervozne reakcije, gurajući izdanja hi-tech sektora duboko na negativan teritorij. A među dotičnima se našao i Infineon, zabilježivši pad cijene dionica od 2,2 posto, što je bio samo još jedan u nizu argumenata pesimistima, koji su jučer evidentno vodili glavnu riječ. Još dok su europski investitori spavali dubokim snom, a japanski premijer Shinzo Abe podnio ostavku, prihvaćajući odgovornost za neuspjeh na srpanjskim izborima za Gornji dom parlamenta. Koji dovodi u pitanje ambiciozne planove parlamentarne većine, pa i u segmentu visoke razine javnoga duga, koji je Fitch Ratings označio najvećom preprekom pri pokretanju procedure za poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje izlazećeg sunca. Makar se reakcija domaćeg tržišta kapitala niti uz najbolju volju ne može poistovjetiti s panikom, neizvjesnost na političkoj sceni je faktor koji jednostavno nije moguće zaobići, i koji se negativno odrazio na izvedbu japanskih dionica.

Klizanje burzovnih indeksa, zahvaljujući prije svega nastavku pozitivnog trenda na tržištu nafte, donekle su ublažila izdanja resources sektora, no i ta se prednost otvaranjem europskih burzi posve istopila, ne ostavljajući previše izbora malobrojnim optimistima. Uostalom, subprime kriza nikako ne silazi s naslovnica europskih poslovnih magazina, a situaciju su dodatno zaoštrili radikalni stavovi Mervyna Kinga, guvernera Bank of England, koji naprosto odbija “nagraditi” financijske institucije za neodgovornu politiku risk managementa. Što u prijevodu znači da BoE, koja i do sada, pogotovo u usporedbi sa svojim europskim i američkim kolegama, nije bila nimalo sklona izravnim intervencijama s ciljem povećanja razine likvidnosti na tržištu, još uvijek odbija djelovati po diktatu (ugroženih) financijskih institucija. I to u trenutku kada ECB na tržište ubrizgava još jednu, 75 milijardi eura tešku injekciju, evidentno signalizirajući zabrinutost i uvažavajući opasnost od credit cruncha. Novac je stavljen na raspolaganje putem izvanrednog tromjesečnog javnog natječaja uz marginalnu ili najnižu kamatnu stopu od 4,35 posto i ponderiranu prosječnu stopu od 4,52 posto.Navedene su stope visoke u usporedbi s važećom ECB-ovom ključnom kamatnom stopom od 4,0 posto, a i vrijednost financijske injekcije premašuje uobičajenih 50 milijardi eura, predviđenih za refinanciranje. Dok američki dužnosnici, predvođeni ministrom financija Paulson, sebi dopuštaju provale malodušnosti, nudeći znatno drugačije, tmurnije procjene negativnih učinaka subprime kaosa. Koje su sasvim vidljive i na deviznom tržištu, nakon što je euro postavio novi rekord u odnosu na američku valutu i približio se na korak do razine od 1,39 dolara.

Air France-KLM i Lufthansa srezani tri posto

Ništa bolja nije bio intoniran niti news-flow iz korporativnog sektora, nakon što su analitičari Morgan Stanleya obznanili negativne preporuke upućene u smjeru zrakoplovnih prijevoznika, koji “teškom mukom mogu održati pozitivan momentum u idućoj godini”. Zbog čega su i Air France-KLM i Lufthansa bilježili pad cijene dionica veći od 3 posto. Istodobno, pozitivnom su izvedbom od ostatka tržišta odskakale telekomunikacije, obilato koristeći pozitivne preporuke JP Morgana, koji ne vide nikakve potrebe za negativne revizije u kontekstu očekivanih prihoda predstavnika sektora. Zahvaljujući tome, Vodafone je namaknuo rast od oko 1 posto, dok je Telecom Italia bilježila dvostruko bolji rezultat.