Utrka za predsjednika SAD-a zanimljiva je hrvatskim građanima zbog mnogo razloga, a jedan od njih je svakako i praćenje modela financiranja stranačkih kandidata. Hrvatske nevladine organizacije često ističu upravo američki model transparentnosti financiranja kampanja kao primjer kako bi to i u Hrvatskoj trebalo izgledati, a nakon samo nekoliko tekstova o dosadašnjoj kampanji, jasno je i zbog čega. Ne samo da je poznato koliko je koji kandidat do sada dobio novca od donatora, nego se već znaju njihova imena i prezimena, kao i tvrtka u kojoj su zaposleni. Tako je moguće raditi razne analize o profilu donatora pojedinih kandidata, pa su pojedini mediji analizirali i to koliko zaposlenici ulagačkih institucija daju novca kojem kandidatu. Prema pisanju Bloomberga, najviše novca djelatnika najvećih investicijskih banaka na Wall Streetu dosad je prikupio demokratski predsjednički kandidat Barack Obama, koji je od njih u prvom kvartalu prikupio 478.209 dolara. Nešto manje, 473.422 dolara, prikupio je od bankarskih djelatnika republikanski kandidat Rudy Giuliani, dok je Obamina stranačka suparnica Hillary Clinton od donatora-investitora prikupila 447.625 dolara. Obama je tako od zaposlenika Goldman Sachs Group i UGS AG prikupio 260.000 dolara, od zaposlenika privatnih investicijskih tvrtki Blackstone Group LP iz New Yorka i Carlye Group iz Washingtona 35.000 dolara, a od zaposlenika najveće svjetske osiguravajuće tvrtke Goldman Sachs 120.250 dolara. Istodobno, zaposlenici Goldmana donirali su Clintonovoj 64.400, a Giulianiju 13.250 dolara. Objavljeni su podaci i za zaposlenika još nekih financijskih i ulagačkih institucija u SAD-u koji su odlučili svoj novac ‘investirati’ u predsjedničke kandidate.
Tužna hrvatska priča
No, hrvatska priča daleko je tužnija od ove američke. Ovakve analize nemoguće je napraviti u Hrvatskoj budući da ne postoje apsolutno nikakvi podaci o financiranju dosadašnjih izbornih kampanja, izuzev posljednjih predsjedničkih izbora nakon kojih je jedino stožer aktualnog predsjednika Stjepana Mesića iskoračio objavivši imena svih svojih donatora. Tako se ne zna koliko se djelatnika bankarskih kuća, investicijskih fondova, osiguravajućih društava i sličnih institucija odlučilo uložiti svoj novac u pojedinog kandidata ili političku stranku. Štoviše, kako se ne može pratiti izvor novca, teško se može zaključivati o razlozima za pojedine donacije. Nepoznato ostaje radi li se o ulaganju u politički program pojedine stranke kojim će, pobjedi li ta opcija, otvoriti tržište za sve investitore, pa tako i za donatora. Ili se pak radi o čistoj korupciji. Poznata su i svjedočanstva pojedinih hrvatskih gospodarstvenika koji su tvrdili da su bili žrtve političke iznude po principu “daj pare ili ćemo ti otežati poslovanje”.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu