I protekli tjedan situacija kod fondova nije se mijenjala u odnosu na tjedan prije. Rezultati fondova i dalje nisu blistavi, no ipak ih je više od pola završilo u plusu. U proteklom je tjednu trgovanje ostvareno s dionicama 171 poduzeća, a redoviti dionički promet je u odnosu na tjedan prije ponovno pao već četvrti tjedan uzastopno. Slaba likvidnost tržišta i dalje se pokazuje u relativno malom redovitom dioničkom prometu koji je iznosio 233,247 milijuna kuna što u odnosu na tjedan prije predstavlja pad od 15,853 milijuna kuna, odnosno od 6,36 posto. Tjedne promjene cijena najlikvidnijih deset dionica kreću se od -5,87 do 3,85 posto.

Povratak Adrisa
S najlikvidnijih deset je ukupno ostvareno 102,229 milijuna kuna, odnosno 43,83 posto ukupnog redovitog dioničkog prometa. Među najlikvidnijim izdanjima u plusu su završile samo dvije dionice. Atlantska plovidba je sa 19,525 milijuna kuna bila najlikvidnija dionica proteklog tjedna, a s tjednim rastom cijene dionice od 3,85 posto je i najprofitabilnija u proteklom tjednu. Druga najlikvidnija dionica bila je povlaštena dionica Adris grupe, koja je uz promet 16,409 milijuna kuna zabilježila rast cijene od 0,95 posto. Među najlikvidnijim izdanjima najveći pad bilježi redovita dionica Zagrebačke banke, čija se cijena smanjila za 5,87 posto uz promet od 6,101 milijuna kuna, a slijedi dionica Lagune Novigrad s tjednim padom od 4,76 posto. Među deset najlikvidnijih tjedni promet veći od 10 milijuna kuna skupile su četiri dionice, a sve ostale bilježe tjedni promet veći od 5,9 milijuna. Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex u proteklom tjednu bilježi lagani pad od 0,51 posto te je njegova vrijednost i dalje ispod razine od 5000 bodova, a u petak je iznosila 4736,08 bodova. S prošlotjednim padom Crobex u 2007. godini bilježi rast od 47,32 posto. Obveznički indeks Crobis je tjedan završio uz lagani rast od 0,08 posto na vrijednosti od 98,61 boda, a od početka godine bilježi pad od 2,57 posto. Od ukupno 69 aktivnih otvorenih investicijskih fondova njih 32 je na tjednoj razini ostvarilo negativan rezultat, 36 je fondova završio u plusu, a jedan bez promjene. Među najboljih 10 u proteklom tjednu na vrhu ljestvice nalaze se fondovi koji pretežno investiraju na strana svjetska tržišta. Među njima se nalazi šest dioničkih, tri mješovita i jedan sektorski fond HPB Titan, a predvodi ih Ilirika Azijski tigar sa 1,82 posto prinosa. Samo su dva fonda u proteklom tjednu porasla za više od jedan posto, dok pad veći od jedan posto bilježi šest fondova, a jedino je KD Balanced pao više od dva posto. Tjedne promjene fondova kreću se od 1,82 do -2,32 posto. Od 24 dionička fonda njih devet je poraslo, petnaest ih je palo.

Nakon Ilirika Azijskog tigra slijedi Raiffeisen Active koji je ostvario rast od 0,99 posto. Na negativnoj strani najveći pad bilježe Fima Maximum (-1,63 posto), a slijedi ga POBA ICO Equity (-1,50 posto). Od 17 mješovitih fondova na pozitivnom teritoriju protekli tjedan se zadržao šest fondova, dok je njih jedanaest završilo u crvenom. Najveći rast ostvario je fond ZB trend s rastom od 0,67 posto, a slijedi ga ST Aggressive s rastom od 0,52 posto. Među onima koji su pali najviše je potonuo KD Balanced za 2,32 posto, a s padom od 1,45 posto slijedi ga ICF Balanced. Kod obvezničkih fondova situacija je bila slična onoj od tjedna prije, naime po šest je fondova poraslo, odnosno palo, a PBZ Bond fond je tjedan završio bez promjene. Njihove se tjedne promjene kreću u rasponu od 0,17 do -0,34 posto. Najbolji u proteklom tjednu bio je Fima Bond (0,17 posto), a slijedi ga ZB bond s rastom od 0,12 posto. Na strani gubitnika najniže na ljestvici su završili ST Bond i KD Adria Bond s padom od 0,34, odnosno 0,26 posto. Jedini koji su tjedan završili bez negativnih iznenađenja bili su novčani fondovi. Svih 14 je ostvarilo pozitivne promjene u rasponu od 0,03 do 0,11 posto. Predvodi ih OTP Novčani (0,11 posto) a slijedi ga fond ZB plus (0,08 posto). HPB Titan koji je zasad jedini fond s posebnom strategijom ulaganja ograničenom na određene sektore pored Ilirike Azijskog tigra jedini je zabilježio rast veći od jedan posto, te je s rastom od 1,52 posto zauzeo drugo mjesto na ljestvici tjednih dobitnika. Od početka godine negativne prinose bilježe četiri fonda, i to svi fondovi koji investiranju na svjetska tržišta osim jednog. Dvadeset i devet fondova je u ovoj godini poraslo za više od 10 posto, dvadeset i šest fondova je poraslo iznad 15 posto. Prinos veći od 20 posto ostvarilo je dvadeset i četiri fonda, od čega 11 mješovitih i 13 dioničkih. Samo je još četrnaest fondova uspjelo zadržati prinose iznad 30 posto, među njima su i četiri mješovita fonda. Prinos veći od 40 posto zasad bilježe dva mješovita i tri dionička fonda. Među najboljih deset uvrštavaju se fondovi s prinosom većim od 34 posto.

Prospectus na vrhu
Na prvom mjestu prema prinosu ostvarenom u 2007. godini već se neko vrijeme izmjenjuju jedina dva fonda s ovogodišnjim prinosom iznad 50 posto. Najuspješniji je Prospectus JIE (58,39 posto), a slijedi ga Ilirika JIE (52,88 posto), Aureus Equity je treći najbolji dionički fond s ovogodišnjim prinosom od 41,58 posto. Najbolji mješoviti fond je HPB Dynamic s ostvarenih 46,25 posto, a slijedi ga Ilirika JIE Balanced s prinosom od 45,25 posto, a slijedi Aureus Balanced na trećem mjestu s prinosom od 36,20 posto. Prema prinosu, najbolji obveznički fond i dalje je Capital One s ostvarenih 6,27 posto prinosa, a najbolji novčani je InterInvest Cash s ostvarenih 2,91 posto prinosa.

Iztok Likar, www.hrportfolio.com

Mješoviti i dionički gotovo izjednačeni

Prosjek prinosa svih aktivnih dioničkih fondova u ovoj godini je u odnosu na tjedan prije pao na 23,22 posto. Kod mješovitih je prosjek lagano pao, a iznosi 23,14 posto. Ako u obzir uzmemo samo fondove koji su aktivni od početka godine, bez onih koji su s radom počeli 2007. godine, prosjek prinosa za dioničke iznosi 27,78 posto, a za mješovite 24,07 posto. Prosječni prinos obvezničkih fondova je pao, a iznosi 3,19 posto, a kod novčanih je prosjek porastao na 2,45 posto.

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Nova pravila kapitala

Europska investicijska banka: Tko nije zelen i digitalan – ispada iz igre za milijune