Mađarska naftna kompanija Mol objavila je prošloga tjedna kako je s češkom energetskom grupacijom ČEZ potpisala memorandum o suradnji kroz strateško partnerstvo kojim će biti stvorena zajednička kompanija za proizvodnju električne energije u elektranama pogonjenim plinom u zemljama gdje je Mol znatan potrošač energije kroz svoje rafinerije. Prvi korak zajedničkog poduzeća bila bi izgradnja elektrana/toplana i upravljanje njima, koje za pogonsko gorivo rabe plin i rafinerijske nusprodukte pokraj Molovih rafinerija u slovačkoj Bratislavi i Szazhalombatti u Mađarskoj.

Široka suradnja
“Zajedničko poduzeće pomoći će Molu da bolje nadzire svoje troškove za energiju i poboljša složenost svojih rafinerija. Zemlje u kojima Mol radi u skladu su s ČEZ-ovom strategijom širenja. Suradnja s Molom za ČEZ predstavlja mogućnost da proširiti svoju prisutnost na tržištima zemalja središnje i jugoistočne Europe sa snažnim partnerom koji ima iskustvo u radu s plinom”, stoji izjavi glavnog izvršnog direktora ČEZ-a Martina Romana, koju je prenio Mol. U skladu s planovima za zajedničku tvrtku ČEZ će kupiti deset posto Mola, a kompanije će ući u zajedničke financijske transakcije, no zasad se ne razmišlja o razmjeni dionica. Daljnji će se uvjeti i širina suradnje utanačiti u sljedeća dva mjeseca tijekom pregovora. Analitičar mađarskog ogranka Erste banke Jakub Zidon izjavio je kako mu nije u potpunosti jasno zašto bi ČEZ zapravo želio kupiti udjel od deset posto u Molu: “Jedino što bi moglo objasniti takav potez su daljnji napori Mola da izbjegne preuzimanje od austrijskog OMV-a. Ključno je pitanje kakve pozitivne efekte će ova transakcija donijeti ČEZ-u? Jedina stvar koja nam pada napamet je jeftiniji plin za njihove elektrane”. Unatoč višku toplinske energije koja se stvara proizvodnjom električne struje izgaranjem plina, koja se onda koristi za grijanje kućanstava, i dalje su elektrane s plinskim pogonom među najskupljim načinima dobivanja struje, naglasio je Zidon i ocijenio kako je ovakvo partnerstvo svakako dobra vijest za Mol i njegove dioničare, ali ponovio je kako mu nije jasno što to znači ČEZ-u. Misli kako bi ulagači u ČEZ mogli negativno reagirati na vijesti jer nema nikakvih daljnjih pojašnjenja planova ni detaljnih objašnjenja budućih planova suradnje. Prema Ivanu Soldi iz FIMA Fasa, takav razvoj događaja neće imati utjecaja na domaće tržište električne energije. Prvo, Mol je u Hrvatskoj prisutan samo u naftnom biznisu, a najveći dobavljač električne energije u Hrvatskoj, Hrvatska elektroprivreda, još je u državnom vlasništvu i privatizacija se ne nazire, objasnio je Soldo. Mađarski je pak tisak gotovo jednoglasan u ocjeni kako je takav razvoj događaja posljedica dogovora mađarske i češke vlade o zaštiti lokalnih strateških dobavljača i proizvođača energenata od OMV-ova preuzimanja, koji navodno radi u sprezi s ruskim Gazpromom. OMV, koji posjeduje 18,6 posto dionica mađarskog naftaša, nije baš oduševljen odlukom Mola da uđe u partnerstvo s ČEZ-om. Glasnogovornik OMV-a Thomas Hümer izjavio je kako spajanje Mola i ČEZ-a nije idealan korak za pripremu Mola za predstojeću konsolidaciju na europskom naftnom tržištu. Kao što je već poznato, OMV idealnim partnerom za Mol smatra sebe.

Kupit će od OMV-a?
Kako je odmah uz potpisivanje memoranduma o razumijevanju krenula i glasina kako će ČEZ tih deset posto za partnerstvo s Molom kupiti upravo od OMV-a, postoji mogućnost da je OMV ipak odustao od preuzimanja Mola, protiv čega su se zajedničkim snagama borili Uprava Mola i mađarska vlada. Mol je u prvom polugodištu ove godine ostvario je zaradu prije kamata, poreza i amortizacije u visini 1,2 milijarde dolara, dok mu tržišna kapitalizacija iznosi više od 14 milijardi dolara. ČEZ je ostvario EBITDA od 1,8 milijardi dolara u prvom polugodištu, a tržišna kapitalizacija iznosi više od 30 milijardi dolara.

OTP drži više od desetine dionica Mola

Mađarska najveća banka OTP objavila je u četvrtak da su se njezini izravni i neizravno kontrolirani udjeli u Molu povećali na 10,004 posto, odnosno 10,087.526 dionica. OTP ima izravno vlasništvo nad 9,2 posto dionica Mola, ali kad se uzme u obzir broj trezorskih dionica koje kontrolira sam Mol, utjecaj banke na kompaniju prestiže deset posto. Nije objavljeno je li banka nove dionice kupila na Budimopeštanskoj burzi ili ih je posudila od Mola.