ADSL-a nema za sve. Prema procjeni novih fiksnih telekoma ADSL može dobiti oko polovice telefonskih pretplatnika u Hrvatskoj, dok bivši monopolist tvrdi da je taj postotak znatno veći – preko 80 posto. To znači da od približno 1,86 milijuna pretplatnika fiksne telefonije ADSL može dobiti njih između 930 tisuća i 1,48 milijuna. U ovom trenutku brzi pristup internetu preko ADSL-a posjeduje oko 300.000 građana, a kako taj broj raste sve brže ovo pitanje postaje sve aktualnije. Ključan problem za veću dostupnost ADSL-a i naprednijih tehnologija za širokopojasni pristup internetu je u infrastrukturi zadnje milje. Riječ je o žicama koje idu od telefonskih centrala do krajnjih korisnika, a koje TK stručnjaci nazivaju “paricama”.

Gradnja infrastrukture
“Uzmemo li da u Hrvatskoj postoji oko 1,8 milijuna parica, zaključak da se na samo 50 posto parica može priključiti DSL može biti točan ukoliko pričamo o ADSL-u. S pojavom novijih tehnologija koje su zahtjevnije, poput ADSL2+ i VDSL-a, drastično pada broj potencijalnih priključaka. S jedne strane, točne postotke je nezahvalno navoditi jer se postojeće parice ne mogu 100%-no iskoristiti. Građene su davno pa nisu bile predviđene za druge tehnologije osim fiksne telefonije. S druge pak strane, sve novije tehnologije traže veće kapacitete pa je neminovan prelazak i izgradnja alternativnih infrastruktura”, izjavio je za Poslovni dnevnik Dean Janaček, član Uprave i dosadašnji suvlasnik Vodatela. Taj telekom, odnedavno u vlasništvu Metroneta, jedini je operator koji je insistirao na optičkom priključku za krajnje korisnike. Optički priključak (FTTx) vodeća je alternativna tehnologija postojećim bakrenim paricama. Janaček pojašnjava da operatori preko postojećih parica sve manje nude ADSL, a sve više ADSL2 i ADSL2+ tehnologiju nakon čega se mogu očekivati VDSL i VDSL2. Time bi se uobičajene brzine DSL pristupa internetu trebale povećati s 1-3 Mbps na 20 Mbps pa i više. Međutim, uvođenjem novih tehnologija i usluga broj potencijalnih korisnika koji se mogu priključiti na postojeće parice drastično pada. Janaček navodi primjer da samo 30 posto ADSL korisnika može koristiti triple-play uslugu, te zaključuje da ako u obzir uzmemo i druge dimenzije usluga, možemo zaključiti da je iskoristivost postojećih parica u tom slučaju manja od spomenutih 50 posto. U T-Comu imaju znatno drukčije mišljenje. Ta tvrtka, kao vlasnik postojećih parica koje ostali operatori iznajmljuju, tvrdi da mnogo rade na modernizaciji infrastrukture.

Ulaganje T-Coma
“Kako razvoj usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi ukazuje na potrebu većih kapaciteta pristupne mreže, tako T-Com razmatra opciju investiranja u FTTH uz postojeću pristupnu mrežu. T-Com ima razvijenu širokopojasnu infrastrukturu putem koje već sada pruža širokopojasne usluge građanima i tvrtkama, a dugi niz godina putem FTTx tehnologije pruža usluge poslovnim korisnicima. Trenutno, T-Com omogućava dostupnost MAXadsl-a za preko 80 posto svih pretplatnika usluge fiksne telefonije”, kaže Alemka Lisinski, direktorica Korporativnih komunikacija grupe T-HT.Ona dodaje da širokopojasni internet niti u jednoj zemlji nije dostupan na svim telefonskim priključcima. Kao primjer da T-Com ulaže u nadogradnju infrastrukture kako bi povećao dostupnost ADSL-a, navodi da je u travnju 2004. imao svega 1200 korisnika MAXadsl-a, a do kraja 2006. njih 215.748. Kako neslužbeno doznajemo svi operatori u idućih 2-5 godina planiraju graditi FTTH infrastrukturu. Riječ je velikim investicijama, i preko milijardu kuna, budući da jedan optički priključak stoji približno tisuću eura. Pripreme su započele. T-HT tvrdi da je položio 17.000 kilometara optičkog kabla, Metronet 2200, a Optima više od 1000 kilometara. “Optima telekom vidi FTTH kao svoje strateško usmjerenje za budućnost, ali bakrena parica će zasigurno još neko vrijeme biti najrasprostranjeniji medij kojim ćemo dolaziti do korisnika. Zasad nisam primjetio da T-Com ima strategiju da na svim telefonskim centralama ponudi DSL nekim globalnim projektom”, zaključio je Goran Jovičić, član uprave za tehniku Optima Telekoma.

U Hrvatskoj ima previše telefonskih centrala

Član uprave za tehniku Optima Telekoma, Goran Jovičić, kaže da u Hrvatskoj ima jako mnogo telefonskih centrala, stručno zvanih RSS, u odnosu na broj telefonskih parica. “Problem je što ima jako puno RSS-ova. Hrvatska na 1,6 milijuna linija ima oko 2200 RSS-ova, dok Velika Britanija na 30 milijuna linija ima svega 5500 RSS-ova. Drugim riječima, prosječni RSS je u Velikoj Britaniji približno osam puta veći nego kod nas gdje mnogi imaju ispod 500-tinjak aktivnih korisnika. Zbog toga je za bivšeg monopolista, a posebno nove fiksne telekome, izazovno složiti održivi poslovni plan za pružanje DSL-a”, zaključio je Jovičić.