Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Veliki gradovi umiru od zagađenja

Autor: Marija Crnjak
24. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Veliki azijski gradovi po stopi zagađenja šest puta premašuju najvišu granicu zagađenja, a trend će se povećavati idućih 25 godina

Organizacija idućih Olimpijskih igara koje će se održati za oko godinu dana u mitskom gradu Pekingu pokrenula je pitanje zagađenja okoliša u kineskom glavnom gradu, sve veći problem kojim se skupo plaća nagli gospodarski rast najmnogoljudnije zemlje. Kina je meka velikih korporacija koje za jeftine pare tamo mogu dobiti radnu snagu, gotovo da nema nema poznatog brenda koji se danas tamo ne proizvodi. Istodobno, premalo se ulaže u zaštitu okoliša koji trpi svu tu industriju i beskrajne kolone automobila koji zagušuju gradske prometnice. Stanovnici zemlje Konfucija, akupunkture, najbogatije flore na svijetu u kojoj raste oko tri tisuće ljekovitih biljaka plaćaju debeli danak dišući doslovno na škrge, istodobno trpeći optužbe sudionika brojnih samita da je Kina glavni krivac za globalno zatopljenje i utjecaj na klimatske promjene.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Azija
Zaista, zahvaljujući Kini i Rusiji, Azija je najzagađeniji kontinent na kojem se ujedno nalaze i najzagađenija mjesta na svijetu. Dakako, Europa i Amerika nisu mnogo bolje, no zahvaljujući razvijenosti u mnogim gradovima zagađenje se smanjuje korištenjem tehnologija koje si mogu priuštiti samo oni s dubljim džepom. Teško je napraviti ljestvicu najzagađenijih, no pri vrhu su New York, London i Pariz. Razine suspendiranih čestica i sumpornog dioksida u zraku prelaze granice utvrđene od Svjetske zdravstvene organizacije u Pekingu, Seoulu, i Mexico Cityju i povremeno u Bankoku, Bombayu, Kairu, Calcutti, New Delhiju, Jakarti, Karachiju, Manilli i Šangaju, budući da u svim tim gradovima ugljen je glavni ogrjevni i energetski materijal u industriji uz značajan udio i vozila na dizelski pogon. Izvještaj Svjetske banke pokazao je da zagađenje u kineskim gradovima godišnje ubije oko 750 tisuća ljudi. Veliki azijski gradovi po stopi zagađenja pet puta nadmašuju Pariz, a gotovo šest puta najvišu preporučenu razinu koju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija, utvrđeno je na Konferenciji o boljoj kvaliteti zraka za 2006. godinu, održanoj u Indoneziji. Istovremeno, izvješće Azijske razvojne banke predviđa da će se u sljedećih 25 godina ispuštanje stakleničkih plinova u Aziji utrostručiti! Peking, međutim, nije i najzagađeniji u Kini. Kineski grad Linfen u kojem živi 3,5 milijuna ljudi najzagađenije je mjesto na svijetu te ujedno i simbol ružne strane naglog kineskog gospodarskog uspona. Tamo je smog toliko gust da ljudi jedva dišu. Tvornice za rastapanje rude, pogoni za obradu željeza i cementare uzrok su velikom zagađenju zraka kojeg udišu stanovnici. Sunce se vidi samo nekoliko dana tijekom godine, a na cesti ostaju tragovi cipela na crnoj prašini. Ruski grad u kojem se proizvodilo kemijsko oružje i grad u zambijskom pojasu rudnika bakra nalaze se među deset najzagađenijih mjesta na Zemlji, prema američkoj organizaciji za zaštitu okoliša.

Organizacija idućih Olimpijskih igara koje će se održati za oko godinu dana u mitskom gradu Pekingu pokrenula je pitanje zagađenja okoliša u kineskom glavnom gradu, sve veći problem kojim se skupo plaća nagli gospodarski rast najmnogoljudnije zemlje. Kina je meka velikih korporacija koje za jeftine pare tamo mogu dobiti radnu snagu, gotovo da nema nema poznatog brenda koji se danas tamo ne proizvodi. Istodobno, premalo se ulaže u zaštitu okoliša koji trpi svu tu industriju i beskrajne kolone automobila koji zagušuju gradske prometnice. Stanovnici zemlje Konfucija, akupunkture, najbogatije flore na svijetu u kojoj raste oko tri tisuće ljekovitih biljaka plaćaju debeli danak dišući doslovno na škrge, istodobno trpeći optužbe sudionika brojnih samita da je Kina glavni krivac za globalno zatopljenje i utjecaj na klimatske promjene.

Azija
Zaista, zahvaljujući Kini i Rusiji, Azija je najzagađeniji kontinent na kojem se ujedno nalaze i najzagađenija mjesta na svijetu. Dakako, Europa i Amerika nisu mnogo bolje, no zahvaljujući razvijenosti u mnogim gradovima zagađenje se smanjuje korištenjem tehnologija koje si mogu priuštiti samo oni s dubljim džepom. Teško je napraviti ljestvicu najzagađenijih, no pri vrhu su New York, London i Pariz. Razine suspendiranih čestica i sumpornog dioksida u zraku prelaze granice utvrđene od Svjetske zdravstvene organizacije u Pekingu, Seoulu, i Mexico Cityju i povremeno u Bankoku, Bombayu, Kairu, Calcutti, New Delhiju, Jakarti, Karachiju, Manilli i Šangaju, budući da u svim tim gradovima ugljen je glavni ogrjevni i energetski materijal u industriji uz značajan udio i vozila na dizelski pogon. Izvještaj Svjetske banke pokazao je da zagađenje u kineskim gradovima godišnje ubije oko 750 tisuća ljudi. Veliki azijski gradovi po stopi zagađenja pet puta nadmašuju Pariz, a gotovo šest puta najvišu preporučenu razinu koju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija, utvrđeno je na Konferenciji o boljoj kvaliteti zraka za 2006. godinu, održanoj u Indoneziji. Istovremeno, izvješće Azijske razvojne banke predviđa da će se u sljedećih 25 godina ispuštanje stakleničkih plinova u Aziji utrostručiti! Peking, međutim, nije i najzagađeniji u Kini. Kineski grad Linfen u kojem živi 3,5 milijuna ljudi najzagađenije je mjesto na svijetu te ujedno i simbol ružne strane naglog kineskog gospodarskog uspona. Tamo je smog toliko gust da ljudi jedva dišu. Tvornice za rastapanje rude, pogoni za obradu željeza i cementare uzrok su velikom zagađenju zraka kojeg udišu stanovnici. Sunce se vidi samo nekoliko dana tijekom godine, a na cesti ostaju tragovi cipela na crnoj prašini. Ruski grad u kojem se proizvodilo kemijsko oružje i grad u zambijskom pojasu rudnika bakra nalaze se među deset najzagađenijih mjesta na Zemlji, prema američkoj organizaciji za zaštitu okoliša.

Popis je pripremila neprofitna organizacija Institut Blacksmith sa sjedištem u New Yorku, upozoravajući da zbog zagađenja boluje milijarda ljudi na svijetu. Prema direktoru instituta Richardu Fulleru, zagađenje okoliša uzrok je 20 posto smrti u zemljama u razvoju, a otrovi u okolišu u tim gradovima izlažu stanovnike rizicima trovanja, obolijevanja od raka i infekcija pluća, te je povečan broj djece rođene s retardacijom. U Deržinsku u Rusiji, bivšem hladnoratovskom centru za proizvodnju kemijskog oružja prosječan životni vijek muškaraca je 42 godine, a žena 47 godina. Naime, kemikalije iz tvornice bačene su u podzemne vodene slojeve koji lokalno stanovništvo opskrbljuju pitkom vodom. Popisom najzagađenijih dominira nekoliko rudarskih gradova kao što je ruski Norilsk, industrijski grad izgrađen oko radnog logora iz 1935. godine. Tamo kontrola zagađenja naprosto ne postoji – nikal, bakar, olovo, kadmij ugrožavaju živote stanovnika. U zambijskom Kabweu, jednom od šest gradova u bakrenom pojasu, razine zagađenja tla teškim metalima više su od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prosječne količine olova u krvi tamošnje djece pet su do deset puta više od razina dopuštenih u SAD-u. Zanimljivo je da među deset najzagađenijih nema lokacija iz Sjedinjenih Država gdje se situacija zahvaljujući zakonima poboljšala. Primjer je Pittsburgh koji je prije 20 do 30 godina vjerojatno stajao jednako loše kao i neke od ovih lokacija, a sada je sasvim pristojno mjesto za život.

Arvin
Američki najotrovniji grad nalazi se na 130 kilometara severozapadno od Los Angelesa i konačno je odredište otrovnih materija koje dolaze i iz tako udaljenih gradova kao što je San Francisco. Sam Arvin nije veliki zagađivač, ali otrovne materije nošene zrakom iz drugih gradova ostaju zarobljene u Arvinu, budući da ga okružuju planine. Zagađenost je tako velika da je za vrijeme vrućih ljetnih dana često nemoguće vidjeti obližnji planinski lanac. U Arvinu je prosječni nivo ozona, primarnog sastojka smoga, mjeren u periodu između 2004. i 2006. godine premašio dozvoljeni nivo čak 73 dana u godini. Za usporedbu, u zaljevu San Francisca u istom periodu bila su samo četiri takva dana. Smatra se da je oko pet posto smrti u svijetu izazvano zagađenjem okoliša. Izvješće UnitedNations EnvironmentalProgram procjenjuje da smrtnost diljem svijeta od svih vrsta zagađenja zraka iznosi 2,7-3,0 milijuna za godinu 2001., što može narasti i do 8 milijuna u 2020. Glavni izvori zagađenja zraka su zagrijavanje stanova, industrijske aktivnosti i promet. Najčešće zagađujuće tvari su ugljični monoksid (CO), sumpordioksid (SO2), azotdioksid (NO2) te mikročestice čađi. Zanimljive su metode kojima će se se Kinezi prije i za vrijeme Olimpijade boriti protiv zagađenja. Za vrijeme igara za trećinu će biti smanjen promet vozilima, a organizacijski odbor OI planira s ulica maknuti oko 50.000 taksija koji doprinose velikoj količini smoga u glavnom kineskom gradu. Smogu će biti objavljen rat i uz topovske salve srebrne smjese joda kako bi se pospješila kiša i pročistio zrak u Pekingu. Također, kineska agencija za zaštitu okoliša pregovara s bankama kako bi se zagađivačima koji ne poštuju propise i prekoračuju dopuštene vrijednosti smanjila dostupnost kreditima, a vlasti razmišljaju o uvođenju ekoloških standarda u poreznu politiku, osiguranje i regulaciju tržišta dionica. Uz jačanje zakonske regulative kojom se ograničava i kontrolira emisija štetnih tvari u atmosferu i vode, ograničavanje prometa motornih vozila u svim zagađenim gradovima najčešća je metoda kojom se nastoji suzbiti smog. Primjer za to je Mexico City kojeg su godine 1992. Ujedinjeni narodi proglasili najzagađenijim gradom na planetu, a šest godina kasnije zaradio je i etiketu najopasnijeg grada za djecu. Mexico se trudi poboljšati stanje, no unatoč odlučnoj borbi protiv zagađenja koja traje više od deset godina, gust smog nadvija taj grad većinu dana u godini, zaklanjajući potpuno pogled na sunce i okolne planine koje ga okružuju. Više od 3,5 milijuna vozila, od toga čak 30 posto starijih od dvadeset godina, okupiralo je prometnice.

Redukcija
Stručnjaci su izračunali da bi redukcija štetnih plinova koji se stvaraju izgaranjem motora za samo deset posto u prosjeku donijelo uštedu od 760 milijuna dolara godišnje. Drugim riječima, to bi značilo čak 33.287 manje intervencija hitne pomoći do 2010. godine te 4.188 manje prijema u bolnicu zbog respiratornih smetnji, a broj umrle djece smanjio bi se za 266 slučajeva godišnje. Ograničavanje prometa prakticiraju i australski gradovi Sydney i Melbourne koji automobile udaljavaju od centra astronomskim cijenama parkiranja, tako da se sat parkiranja u gradu tijekom radnog vremena naplaćuje dvadesetak dolara. Samo ulazak u centar grada u Londonu se naplaćuje još i skuplje. Tendencija svake veće urbane cjeline jest da automobile “istjera” iz centra kombinacijom skupih cijena parkiranja, dobroga gradskog prijevoza i velikih (jeftinijih) parkirališnih centara na svim ulazima u grad. Pariz se protiv smoga odlučio boriti biciklima, tako da je Grad na korištenje dao čak 10.600 bicikala, pridruživši se time drugim europskim gradovima koji su već pokrenuli sustav rent-a-bike poput Osla, Kopenhagena, Beča, Ženeve, Barcelone i Ravenne, te Lyona gdje je sustav postigao veliki uspjeh. Oni dubljeg džepa mogu si priuštiti takozvana hibridna vozila koja su još uvijek prilično skupa. Nedavno je na Islandu otvorena prva komercijalna postaja za punjenje hidrogena u automobile i autobuse u svijetu, u sklopu sponzoriranoga ekološkog projekta Europske unije. Kompanija namjerava proučavati alternative za fosilna goriva te razviti prvu u svijetu hidrogensku ekonomiju. Island, naime, planuira da mu se do 2030. godine kompletna proizvodnja energije temelji na obnovljivim resursima. Reykjavik postaja povezat će se sa ECTROS projektom, koji sponzorira EU, sestrinskim projektom programa Europske unije nazvanog CUTE, odnosno čisti promet diljem Europe. Taj se projekt kao pilotski pokreće u devet europskih gradova. Norsk Hydro također namjerava punionicu hidrogena isporučiti Hamburgu, jednom od gradova uključenih u CUTE projekt. Ostali gradovi su Amsterdam, Barcelona, London, Luxembourg, Madrid, Porto, Stockholm i Stuttgart. Svim tim gradovina zajednički je nazivnik visoka razvijenost, i svi se oni prisjećaju bolne prošlosti u kojoj su grcali u smogu i magli, baš poput današnjih stanovnika Pekinga: otrovna londonska magla je 1952. godine zbog masovnog korištenja ugljena u samo par dana ubila skoro pet tisuća ljudi. Tek kad su narasli, ti su gradovi imali vremena, snage i mogućnosti krenuti u sanaciju prirodnih resursa čije je stradanje upravo cijena gospodarskog razvoja, koju trenutno plaća Azija.

Deset najzagađenijih mjesta na planetu prema Institutu Blacksmith

Černobil, Ukrajina (eksplozija nuklearne elektrane)
Deržinsk, Rusija (bivši centar za proizvodnju kemijskog oružja)
Haina, Dominikanska Republika (bivši centar za reciklažu automobilskih akumulatora – vjerojatno najveća kontaminacija olovom na svijetu – “dominikanski Černobil”)
Kabwe, Zambija (rudnici bakra)
La Oroya, Peru (metalurgija, zagađenje olovom)
Linfen, Kina (rudnici ugljena)
Mailuu-Suu, Kirgistan (rudnici urana)
Norilsk, Rusija (rudnici nikla)
Ranipet, Indija (kemijska industrija)
Rudnaja Pristan, Rusija (prerađivanje olova)

Autor: Marija Crnjak
24. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close