U sklopu pretrage svemira za znakovima inteligentnog života uvedeno je svojevrsno “svevideće oko”, mreža detektora gama-zračenja, koja pretražuje svemir u potrazi za svemirskim bljeskovima upućenima zemlji. Naime, do sada je praksa bila osluškivanje dalekih radioporuka. Desetljećima su astronomi uzaludno osluškivali najslabije kozmičke zvukove nadajući se da će čuti izvanzemaljske poruke (radiovalovi). U međuvremenu su odlučili upustiti se u potragu za drukčijim nagovještajima – izvorima svjetlosti s drugih planeta u galaksiji. Pomoću svojevrsnog mreže detektora gama-zračenja kao što je desetometarski teleskop “Cherenkov”, potražit će daleke kosmičke lasere. Teleskopi za gama-zračenje osmišljeni su da hvataju čestice svjetla s najvećom energijom: fotone iz zvijezda koje su se rasprsnule. Ako bi nadasve brze i veoma osetljive kamere bile podešene na određenu valnu dužinu, zabilježile bi slabašne bljeskove vidljivog svjetla lasera udaljenih tisućama svjetlosnih godina. Hvatači gama-zraka širom svijeta svake sekunde snime od 20 do 30 prirodnih bljeskova, objašnjava astrofizičar Joachim Rose sa Sveučilišta u Leedsu. Računarni programi odbacuju sve što se ne očekuje iako bi bljedunjavi titraji mogli biti dokaz razumnog života oko drugih zvjezda. Za početak je sa suradnicima pažljivo pregledao oko 1400 sati sačuvanih promatranja od 1999. godine; podatci uključuju 129 zvjezda u Mliječnom putu nalik Suncu kao pogodnog mjesta za traženje nagoveštaja izvanzemaljskog života. Nedavno je objavljeno da s jedne takve zvijezde prosječno svakih šest sati stiže jedan sličan bljesak. “Snimanje neba u potrazi za izvanzemaljskim izvorima svjetla ovakvim teleskopima predstavlja vrhunsku zamisao, ali ja više volim osluškivati izvanzemaljske poruke”, naglašava radioastronom Peter Bachus iz Instituta SETI (Traganje za izvanzemaljskom inteligencijom). Ako tražite svjetlosni izvor, morate biti točniji u ciljanju da biste osvijetlili udaljeni planet, upozorava on. Odašiljanje radiosignala pokriva kudikamo veće područje. Tako bi svjetlosna pretraga otkrila svemirce ako baš u tom trenu upućuju signale k Zemlji! Znanstveno gledište suprotstavljeno je spomenutima i ukazuje da se život na drugim planetima može opaziti kroz mikroskop, a ne kroz teleskop. Biokemičar John Barrosizveo je niz ogleda kojima je dokazao da voda ne mora biti osnova života. Živi organizam može koristiti metan, etan, amonijak ili čak neobičnije kemikalije.
(PD)