Koparski holding Istrabenz, kojim upravlja Igor Bavčar, u prvih šest mjeseci ove godine ostvario je dobit iz poslovanja u visini 12,6 milijuna eura, što je oko 13 posto manje od ostvarenog u istom razdoblju prošle godine. Zarada prije oporezivanja, kamata i amortizacije iznosila je 32,8 milijuna eura, što je na istoj razini kao i rezultat ostvaren u prvom polugodištu prošle godine. No čista je dobit zato iznosila 20,2 milijuna eura, što je bilo za 5,4 puta više od ostvarenog u prvom prošlogodišnjem polugodištu. Najzaslužnija je za rast dobiti bila prodaja dionica Banke Koper, kojom je ostvarena dobit u visini od oko 18 milijuna eura, no u Istrabenzu se ta informacija drži tajnom.

Manji porezi
Dobro je Istrabenz poslovao i zahvaljujući državi. Naime, porezno opterećenje je s lanjskih 54 psoto zbog promjene zakonodavstva spalo na tek devet posto. Grupa Istrabenz je pak od početka siječnja do kraja lipnja ove godine ostvarila čak 300 milijuna eura prihoda od prodaje, što je ipak gotovo 74 milijuna eura manje od ostvarenog u prvom polugodištu prošle godine. Kao glavni razlog za to je u polugodišnjem izvješću Istrabenza navedeno da je to pad nastao zbog prodaje udjela u Istrabenz Gorenje energetskim sistemima, koji su, navode u Istrabenzu, više pridonijeli prihodima nego samoj dobiti. Istrabenzov je turizam svoje prihode u prvom polugodištu povećao za više od dvadeset posto, a gubitke su uspjeli smanjiti s prošlogodišnjih 2,3 milijuna eura na samo 460 tisuća eura. Dok je blaga zima na njihovu turističku djelatnost dobro djelovala, izgubili su na području trgovine plinom jer se čista dobit smanjila za više od pedeset posto, dok su prihodi od prodaje plina bili manji za nešto manje od dvadeset posto. Prihodi od turizma iznosili su 20,1 milijun eura, a realizirano je 212 tisuća noćenja, što je osam posto više od rezultata ostvarenih prošle godine, ali pet posto manje od planiranog. Manjak u broju noćenja nadoknađen je višim cijenama. Unatoč činjenici da je dugoročnih rezervacija manje nego što se očekivalo, izgledi za dobre rezultate u glavnoj sezoni su dobri. Gradnja hotela Palace teče prema planovima, a hotel bi trebao biti otvoren u prvoj polovici sljedeće godine. U prvih je šest mjeseci ove godine u taj projekt uloženo više od 14,1 milijuna eura. Za šest posto porasla je prodaja prehrambenih proizvoda i ukupni su prihodi iznosili nešto više od 172,35 milijuna eura, što je više od onog što su očekivali u Istrabenzu. Posebno su bili zadovoljni poslovanjem svojih srbijanskih podružnica Grand Proma i Soko Štarka, a pozitivnu je ulogu na poslovanje imalo i smireno kretanje tečaja euro-dinar, za razliku od njihanja cijene kave na svjetskom tržištu, što će Istrabenzu zadati nove glavobolje u pokušajima da te rizike što bolje neutraliziraju. Grupa najveći dio prihoda ostvaruje na tržištima bivše Jugoslavije, a povećava se i prisutnost na tržištima Europske unije.

Droga Kolinska
Kako stoji u izvješću, nastavlja se reorganizacija Droge Kolinske, koju je Istrabenz nedavno uspio dovesti pod potpunu kontrolu istiskivanjem malih dioničara, koji su bili prisiljeni dionice predati po cijeni od 16 eura. Znači li reorganizacija Droge Kolinske rasprodaju robnih marki, nije u potpunosti jasno, ali strategija snažnih robnih marki, koju navodi Istrabenz, a koja uključuje otpuštanja i prodaju robnih marki, ne ostavlja previše prostora mašti. Financijske obveze kompanije su na kraju lipnja ove godine iznosile 410,2 milijuna eura, a neto dug kompanije iznosio je 255,2 milijuna eura i izračunan je tako da su financijske obveze umanjene ua vrijednost ulaganja u dionice, obveznice i kratkoročne zajmove.

Bavčar prema četvrtini udjela u Petrolu

Hoće li potpora države biti dovoljna Istrabenzu da preuzme kontrolu nad naftnom kompanijom Petrol još nije jasno, ali udjel im je već premašio jedanaest posto pod izravnom kontrolom, a nije jasno koliki broj dionica neizravno nadziru, ali neki izvori tvrde kako je već riječ o broju od dvadeset posto. Hoće li prijateljstvo s državom biti dovoljno za pobjedu u nadmetanju s financijski mnogo moćnijima Lukoilom i Molom, tek će se pokazati, ali ne treba zaboraviti snažne veze slovenskog gospodarstva i politike, a posebno države koja preko svojih paradržavnih fondova Kada i Soda i danas, unatoč najavama izlaska države iz gospodarstva, kontrolira udjele u znatnom broju velikih slovenskih tvrtki.