Dalmacija, Slavonija i Lika ostale su po strani. Telekomi su većinu svojih napora u širenju ponude brzog interneta usmjerili na Zagreb s okolicom, sjevernu Hrvatsku, te Istru. Pokazuje to statistika Hrvatske agencija za telekomunikacije (HAT) o dostupnosti DSL-a u 21. županiji zaključena krajem prošlog mjeseca. DSL je, naime, trenutno najraširenija tehnologija za brzi pristup internetu u našoj zemlji. Od 330 tisuća korisnika brzog interneta, njih 270 tisuća koristi DSL, a oko 52 tisuće neku bežičnu tehnologiju poput Wimaxa, Homeboxa, Wifija i mobilnog interneta. Preostalih desetak tisuća korisnika širokopojasnog interneta služi se kabelskim, optičkim i drugim fiksnim tehnologijama za pristup brzom internetu.

Infrastruktura
Prema podacima HAT-a u Hrvatskoj ima oko 1,8 milijuna telefonskih priključaka povezanih na 2048 telefonskih centrala. Da bi korisnik mogao dobiti DSL nužno je da ima što kvalitetniju telefonsku žicu do centrale, te ono najvažnije, da je jedan od nekolicine telekoma koji nude DSL, u toj centrali postavio adekvatne priključke i povezao ih vlastitim optičim kabelom na svoju TK mrežu. HAT izgrađenost takve infrastrukture, i samim time, dostupnost DSL-a građanima, mjeri u postotku lokacija na kojima je moguće dobiti usluge poput ADSL i ADSL2+. Po tim je pokazateljima uvjerljivo prvi Grad Zagreb. Najmnogoljudnija županija u Hrvatskoj bilježi dostupnost DSL-a od čak 93 posto. Slijede tri županije u sjevernoj Hrvatskoj u kojima je DSL dostupan između 52-65 posto. Na trećem su mjestu Istra i Primorje gdje je DSL-om pokrivena približno polovica korisnika. Regulator TK tržišta tvrdi da je najlošija situacija u Lici, gdje je dostupnost DSL-a svega 11 posto. No, podatak za Liku je očekivan. Ta regija zajedno s Banovinom i Kordunom ima najmanje korisnika interneta u Hrvatskoj, svega 52 tisuće. Budući da su postojeći korisnici sporog, 56k interneta, glavni potencijalni korisnici DSL-a, logično je da telekomi ne iskazuju velik interes za ulaganjima u to područje. Dalmacija i Slavnija pak telekomima nisu prioritetne zbog visine potrebnih ulaganja.

Znatna ulaganja
Primjerice, nepovoljna geološka podloga u Dalmaciji iziskuje znatna ulaganja u ponudu DSL-a na tom području. S druge strane, Slavonija ima veliku disperziju urbanih sredina što također utjeće na visinu ulaganja u ponudu novih fiksnih širokopojasnih tehnologija. Zbog svih tih čindbenika za očekivati je da će u pojedinim djelovima Hrvatske primat preuzeti bežične tehnologije za brzi pristup internetu, poput Wimaxa i mobilnog interneta, dok će DSL biti tek nadopuna takve ponude. Inače, prema podacima GfK najveći broj korisnika interneta, odnosno najveći broj potencijalnih korisnika širokopojasnog interneta, nalazi se u Zagrebu i okolici, njih 409 tisuća. To je jedan od razloga zbog kojeg ta regija privlači najveća ulaganja u širokopojasnu ponudu. Slijedi Dalmacija s 356 tisuća korisnika interneta pa Istra i Primorje s 184 tisuće, Slavonija s 171 tisućom, sjeverna Hrvatska s 145 tisuća i Lika, Kordun i Banovina s 52.800 korisnika interneta.