EN DE

UniCredit najsnažnija skupina u regiji

Autor: Josip Jagić
24. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Ukupna dobit prije oporezivanja sektora u devet zemalja srednje i istočne Europe prošle je godine rasla 33%

Bankarski sektor regije srednje i istočne Europe obuhvaća 2600 banaka, s ukupnom imovinom u iznosu od oko 1400 milijardi eura, što čini otprilike oko 5,6 posto konsolidirane bilance svih banaka u euro zoni, a prvo mjesto prema “Istraživanju bankarskog tržišta u srednjoj i istočnoj Europi u 2006.” koje je proveo UniCredit New Europe Research Network, na ljestvici triju najjačih banaka u regiji zauzela je upravo njihova UniCredit grupa, koja djeluje u regiji putem BA-CA-e. S ukupnom imovinom od 109 milijardi eura i neto dobiti poslije oporezivanja (prije manjinskih udjela) od 1,7 milijardi eura, UniCredit se nametnuo kao vodeća bankarska grupacija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Borba za drugo mjesto
Dok je ostalima prvo mjesto zasad nedostižno, borba se vodi za drugo mjesto. Naime, druga po redu je Erste banka, s ukupnom imovinom od 61,5 milijardi eura i neto dobiti poslije oporezivanja od 805 milijuna eura, a slijedi je Raiffeisen International s ukupnom imovinom od 55,9 milijardi eura i neto dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 686 milijuna eura. Nekoliko međunarodnih igrača smatra regiju drugim domaćim tržištem za rast s obzirom na činjenicu da kontroliraju oko 26 posto ukupne imovine banaka u regiji, na kraju 2006 godine. Neke od 10 vodećih međunarodnih banaka na području srednje i istočne Europe svoj uspjeh zahvaljuju rasprostranjenoj međuregionalnoj mreži. UniCredit, prisutan u 20 zemalja, i dalje je najjače pozicionirana bankarska grupacija u regiji. Iza UniCredit grupe slijede Raiffeisen International i Société Générale s mrežom poslovanja u 15 zemalja. Krajem 2006. godine udjel međunarodnih banaka na tržištu zabilježio je daljnji porast uzrokovan novim privatizacijskim valom u zemljama jugoistočne Europe, pa je tako sa 78 posto zabilježenih u 2005. godini porastao na 82 posto (bez Rusije, Turske i Ukrajine). Kako je preostalo vrlo malo prostora za daljnju privatizaciju, središte interesa međunarodnih investitora kreće se dalje prema istoku, prema tržištima Rusije, Ukrajine, Gruzije i Kazahstana. U Rusiji, Turskoj i Ukrajini udjel međunarodnih banaka je najniži u regiji, pa se stoga može očekivati daljnja konsolidacija. Ekonomisti UniCredita očekuju da će buduća transformacija u bankarskom sektoru biti uzrokovana dvama razlozima: s jedne strane rastućom koncentracijom na lokalnim tržištima, i s druge strane koncentracija u zemljama srednje i istočne Europe mogla bi biti uvezena, odnosno biti uzrokovana međunarodnim aktivnostima integracije i spajanja na tržištima zapadne Europe. Dinamičan rast gospodarstva u Hrvatskoj vođen rastom potrošnje i investicija generira snažnu potražnju za raznovrsnim uslugama financijskog sektora koju zadovoljava brz napredak financijske industrije pod utjecajem visokog stupnja internacionalizacije. Hrvatski bankarski sustav spada u najrazvijenije u regiji, što se ogleda u visokom stupnju financijske penetracije, kako na strani kredita (76 posto BDP-a) tako i depozita (66 posto BDP-a). Potencijal za relativno brži rast ostalih segmenta financijske industrije kao što su primjerice investicijsko bankarstvo, životno osiguranje, mirovinski fondovi te leasing uz snažan rast potražnje uvjetovan je i relativno manjom razinom razvijenosti. Snažno oslanjanje na inozemno zaduživanje bankarske industrije u Hrvatskoj bi se u idućem razdoblju moglo smanjiti s obzirom na prisutni trend jačanja dokapitalizacija domaćih banaka od inozemnih vlasnika.

Bankarski sektor regije srednje i istočne Europe obuhvaća 2600 banaka, s ukupnom imovinom u iznosu od oko 1400 milijardi eura, što čini otprilike oko 5,6 posto konsolidirane bilance svih banaka u euro zoni, a prvo mjesto prema “Istraživanju bankarskog tržišta u srednjoj i istočnoj Europi u 2006.” koje je proveo UniCredit New Europe Research Network, na ljestvici triju najjačih banaka u regiji zauzela je upravo njihova UniCredit grupa, koja djeluje u regiji putem BA-CA-e. S ukupnom imovinom od 109 milijardi eura i neto dobiti poslije oporezivanja (prije manjinskih udjela) od 1,7 milijardi eura, UniCredit se nametnuo kao vodeća bankarska grupacija.

Borba za drugo mjesto
Dok je ostalima prvo mjesto zasad nedostižno, borba se vodi za drugo mjesto. Naime, druga po redu je Erste banka, s ukupnom imovinom od 61,5 milijardi eura i neto dobiti poslije oporezivanja od 805 milijuna eura, a slijedi je Raiffeisen International s ukupnom imovinom od 55,9 milijardi eura i neto dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 686 milijuna eura. Nekoliko međunarodnih igrača smatra regiju drugim domaćim tržištem za rast s obzirom na činjenicu da kontroliraju oko 26 posto ukupne imovine banaka u regiji, na kraju 2006 godine. Neke od 10 vodećih međunarodnih banaka na području srednje i istočne Europe svoj uspjeh zahvaljuju rasprostranjenoj međuregionalnoj mreži. UniCredit, prisutan u 20 zemalja, i dalje je najjače pozicionirana bankarska grupacija u regiji. Iza UniCredit grupe slijede Raiffeisen International i Société Générale s mrežom poslovanja u 15 zemalja. Krajem 2006. godine udjel međunarodnih banaka na tržištu zabilježio je daljnji porast uzrokovan novim privatizacijskim valom u zemljama jugoistočne Europe, pa je tako sa 78 posto zabilježenih u 2005. godini porastao na 82 posto (bez Rusije, Turske i Ukrajine). Kako je preostalo vrlo malo prostora za daljnju privatizaciju, središte interesa međunarodnih investitora kreće se dalje prema istoku, prema tržištima Rusije, Ukrajine, Gruzije i Kazahstana. U Rusiji, Turskoj i Ukrajini udjel međunarodnih banaka je najniži u regiji, pa se stoga može očekivati daljnja konsolidacija. Ekonomisti UniCredita očekuju da će buduća transformacija u bankarskom sektoru biti uzrokovana dvama razlozima: s jedne strane rastućom koncentracijom na lokalnim tržištima, i s druge strane koncentracija u zemljama srednje i istočne Europe mogla bi biti uvezena, odnosno biti uzrokovana međunarodnim aktivnostima integracije i spajanja na tržištima zapadne Europe. Dinamičan rast gospodarstva u Hrvatskoj vođen rastom potrošnje i investicija generira snažnu potražnju za raznovrsnim uslugama financijskog sektora koju zadovoljava brz napredak financijske industrije pod utjecajem visokog stupnja internacionalizacije. Hrvatski bankarski sustav spada u najrazvijenije u regiji, što se ogleda u visokom stupnju financijske penetracije, kako na strani kredita (76 posto BDP-a) tako i depozita (66 posto BDP-a). Potencijal za relativno brži rast ostalih segmenta financijske industrije kao što su primjerice investicijsko bankarstvo, životno osiguranje, mirovinski fondovi te leasing uz snažan rast potražnje uvjetovan je i relativno manjom razinom razvijenosti. Snažno oslanjanje na inozemno zaduživanje bankarske industrije u Hrvatskoj bi se u idućem razdoblju moglo smanjiti s obzirom na prisutni trend jačanja dokapitalizacija domaćih banaka od inozemnih vlasnika.

Rast dobiti
Samo u 2006. godini dobit prije oporezivanja u devet zemalja regije viša je za 33 posto i iznosi 27,5 milijardi eura, bilježeći tako znatan porast od 27 posto. Stručnjaci UniCredita predviđaju rast dobiti u regiji za 15,3 posto u razdoblju 2007. – 2009. s obzirom na to da su godišnje stope rasta u svim zemljama regije blizu ili iznad 10 posto. Najsnažniji porast očekuje se u Rusiji, s prosječnim rastom od 19,7 posto u razdoblju 2007. – 2009.

Ukrajina i Rusija imati će najjači rast kredita

Poslovanje s građanima i dalje ostaje najdinamičniji segment na razini regije, s porastom financijske penetracije kućanstava, kako u pogledu imovine tako i u pogledu obveza, kažu analitičari UniCredita. Do 2009. krediti građanima na području srednje i istočne Europe ostvarit će očekivani godišnji rast od 35 posto. Osobito snažan rast očekuje se u Ukrajini i Rusiji gdje će taj sektor zabilježiti porast od 62 posto, odnosno 52 posto, gotovo dvostruko više od stope koju bilježi tržište srednje i istočne Europe. Iza Rusije slijede Rumunjska, Srbija i baltičke zemlje kod kojih se očekuje porast kredita građanima za više ili blizu 30 posto u razdoblju od sljedeće tri godine.




Autor: Josip Jagić
24. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close