U prvom je kvartalu Hrvatska lutrija na Lotu 7/39 ostvarila 91 posto veći promet u odnosu na isto razdoblje lani, dok je kod ostalih igara te klađenja porast bio iznad 30 posto. O velikom interesu igrača i poslovnim ambicijama HL-a za Poslovni dnevnik govori Vesna Bakran, direktorica Hrvatske lutrije.

U Celju je nedavno potpisan ugovor o osnivanju udruženja kojemu su, uz iznimku Lutrije Srbije, pristupile ostale lutrije iz zemalja bivše zajedničke države. Koliko je taj projekt realan i zašto je Srbija ostala izvan inicijative?
Udruživanje lutrijskih organizacija uobičajeno je u svijetu. Djelujući isključivo na nacionalnom teritoriju jedna drugoj ne konkuriraju nego slobodno i dragovoljno razmjenjuju iskustva. U Celju je potpisan ugovor o osnivanju Gospodarskog interesnog udruženja asocijacije lutrijskih organizacija čiji je isključivi cilj zadovoljavanje i zaštita zajedničkih interesa članica. Udruženje nije zatvorenog tipa, mogu se pridružiti i druge lutrije. Sjedište će biti u Ljubljani zato što je Slovenska lutrija bila inicijator te osigurala uvjete za registriranje udruženja. Lutrija Srbije iskazala je interes, a zašto nisu pristupili i hoće li zatražiti pristup, pitanje je na koje samo oni mogu odgovoriti.

Organizacija zajedničkog lota izazovan je motiv i za pojedine lutrije i za igrače. Koliko su zakonski okviri pojedinih država prepreka toj ideji i jesu li svladivi u razumnom roku?
Zakonske barijere variraju od zemlje do zemlje. U većini zemalja priređivanje igara na sreću regulira se posebnim zakonom. Njima se najčešće ne isključuje, ali ni ne definira način na koji se mogu priređivati zajedničke igre. Stoga se moraju usuglasiti stavovi s državnim službama nadležnim za priređivanje igara na sreću svake pojedine zemlje. Istovremeno i porezi na uplate i na dobitke u igrama na sreću različito su uređeni u pojedinim zemljama. U Hrvatskoj se prema važećem zakonu plaća PDV na uplate za igru, a nema poreza na dobitke od igara na sreću, a u drugim zemljama potpisnicama Ugovora je obratno. Također su na različit način određene i koncesijske naknade koje plaćaju priređivači igara na sreću.

Kada bi moglo krenuti prvo kolo zajedničkog lota?
Prije donošenja odluke o priređivanju zajedničke igre nužno je provesti istraživanje tržišta te procijeniti buduću prihvaćenost i igre i efekata koje bi njeno uvođenje imalo na postojeće igre, a samim time i isplativost uvođenja. Može se očekivati da će lutrije koje usklade regulativu i pronađu svoj interes započeti s priređivanjem zajedničke igre, a da će se preostale i buduće članice udruženja priključivati igri ovisno o svom interesu i u okviru mogućnosti koje imaju sukladno zakonodavstvu svoje zemlje.

Koje pluseve i minuse razvojnim ambicijama Hrvatske lutrije donosi to udruživanje.
Hrvatska lutrija još nije donijela odluku o provođenju predradnji kao što su konzultiranje s nadležnim tijelima i pokretanje istraživanja stavova igrača. Zasad važnijim smatramo širenje ponude igara, a ne koncentriranje na jednu jaku igru vezanu za jack pot. Takvim smo pristupom postigli stabilno poslovanje i kontinuirani rast prometa čak i kroz prethodne dvije godine tijekom kojih za igrače nije bilo zanimljivih jack potova. Osim toga, smatramo da je važnije pripremiti se za eventualnu mogućnost uvođenja novih medija kao prodajnih kanala za igre te igara posebno kreiranih za te medije, a radi se o Internetu, mobilnoj telefoniji i slično. Te igre bi, prema našim očekivanjima, daleko više udovoljile zahtjevima nove generacije platežno sposobnih, mladih u dobi 25-35 godina. Po dostupnim istraživanjima, oni su nezainteresirani za igre tipa loto, igraju samo kada je iznenađujući jack pot. Važno je naglasiti da je ‘iznenađujuće visok jack pot’ za lutrije nepovoljan. Iznos koji je do jučer bio motiv igračima danas više ne izaziva reakciju. Radi sprječavanja starenja populacije igrača, a time i pada njihove kupovne moći te priljeva novih igrača, Hrvatska lutrija smatra prioritetnim usmjeriti svoje snage u tom pravcu.

Igrači su prozivali Lutriju zbog neisplate navodnih dobitaka. Ima li sudskih sporova i kakav je njihov rasplet?
Od uvođenja on-line sustava jedini prigovori bili su vezani uz srećke, i to uz srećku IHL-41 Zlatni pogodak. Razlog problemu leži u činjenici što su prvi put u iznosima dobitka istodobno upotrebljavane znamenke 2 i 3 čiji se izgled relativno lako, namjernim ili nenamjernim oštećenjem dijela broja, može “izmijeniti” i izazvati dvojbu. Dobitnost srećke provjerava se računalnim putem. Tom provjerom ustanovljeno je da su reklamacije neosnovane, a srećke temeljem kojih je potraživan dobitak nedobitne. Hrvatska lutrija zatražila je i mišljenje neovisnih sudskih vještaka. Oni su temeljem analize samih reklamiranih srećaka potvrdili ono što je provjerom u računalnoj bazi ustanovio i Odjel za utvrđivanje dobitaka Hrvatske lutrije. S dodatnim zahtjevom za isplatu dobitka javilo se 14 igrača. U tijeku je šest sudskih postupaka. Još dvije stranke su pokrenule poseban postupak za osiguranje dokaza. Ti su postupci okončani. U oba slučaja vještaci su utvrdili nedobitnost srećke, a stranke potom nisu pokrenule sudski postupak.

Kakvu ponudu igara na sreću HL ima u odnosu na ‘asortiman’ susjednih lutrija?
Hrvatska lutrija, što se tiče lutrijskih igara na sreću, ima jedan od najširih asortimana igara ne samo u susjedstvu već i u široj regiji. Za razliku od većine lutrija, ima koncesiju za priređivanje igara u kasinima i na automatima za igre na sreću, što i radi u pet kasina i 28 automat-klubova. Ono što nemamo, a dio zemalja u susjedstvu već ima, jesu igre na sreću koje se igraju putem Interneta. Taj dio nije obuhvaćen našom ponudom jer u Hrvatskoj još nije zakonom uređeno priređivanje igara na sreću putem Interneta. Inače, London Economics je 2004. za Europsku lutriju proveo istraživanje u kojem stoji da prosječna vrijednost izdvajanja za sve igre na sreću u zemljama EU iznosi 630 eura godišnje po stanovniku, a za igre koje priređuju državne lutrije 140 eura. U igrama državnih lutrija sa 260 eura u Europi su najrastrošniji Španjolci, Latvijci izdvajaju u prosjeku dva eura godišnje, Hrvati po 22 eura, a Slovenci 40 eura.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Koja je igra Hrvatima najveći mamac?
Loto 7/39 najprimamljivija je igra Hrvatima i tu je najveći promet. Uobičajeno je da su loto igre i drugdje lider. Njihov promet doduše oscilira, ovisi o iznosu jack pota i drastično raste kod izrazito visokog jack pota jer tada se u igru uključuju i povremeni igrači. Novija istraživanja pokazuju da je rast prometa od igara na sreću, posebice lutrijskih igara, u korelaciji s rastom BDP-a, ali uz uvjet da je ostvaren i rast tzv. slobodnih sredstava, odnosno osobnog budžeta namijenjenog zabavi i razonodi koji preostane po podmirenju temeljnih potreba kućanstva. Mlađi naraštaji potrebu za igrom zadovoljavaju novim proizvodima na tržištu, klađenjem i internetskim igrama. Hrvatska je lutrija posljednja ušla u klađenje, dinamično i izrazito konkurentno tržište, i po ostvarenom prometu klađenje je druga igra HL-a.

Hoće li kasina postati brend u turističkoj ponudi?
HL ima djelomičan monopol na tržištu, i to u segmentu priređivanja lutrijskih igara. Za igre na sreću u kasinima izdano je pet koncesija, za priređivanje klađenja 13 koncesija, dok je za igre na automatima dodijeljeno 56 koncesija, i u tom je dijelu tržište izuzetno liberalizirano, a konkurencija bespoštedna. U segmentu igara u automat-klubovima i kasinima intenzivno smo radili na uređenjima prostora i obnavljanju aparata kako bismo stvorili uvjete za bolje poslovne rezultate. Lani smo otvorili dva nova kasina i jedan osuvremenili. U svakom kasinu nastojimo ponuditi sav asortiman lutrijskih igara i različite oblike zabave. Nastojimo stvoriti brend HL kluba, mjesta za izlaske i druženja.

Zajedničko priređivanje igara i u široj regiji

Iako su potpisnici celjskoga ugovora u prvi plan stavili razmjenu iskustava, dio javnosti tu je inicijativu prepoznao kao ‘reanimaciju’ nekadašnje Jugoslavenske lutrije. Zajednički su projekti, dakle i priređivanje zajedničkih igara na sreću, tek jedan od ciljeva Udruženja. Priređivanje zajedničkih igara uobičajena je praksa u lutrijskom svijetu koja se provodi radi povećanja potencijalnog tržišta, odnosno broja igrača. Time se povećava i iznos jack pota, a s njim i privlačnost igre. Primjeri međunarodnih loto igara su Euromillions, Viking loto, Megaball… Podsjetit ću da je Euromillions zasad odbija zahtjeve za pridruživanjem čak i državnim lutrijama zemalja članica EU-a. Stoga postoji velika mogućnost da bi se za zajedničko priređivanje igre kroz ovo udruženje uskoro mogle zainteresirati još neke lutrije iz šire regije.

Pravilo da konkurencija koristi potrošaču ne vrijedi za igre na sreću

Mnogi gospodarski subjekti pribojavaju se trenutka kada će Hrvatska ući u EU zbog dolaska moćne konkurencije. Što to članstvo donosi HL-u?
U EU-u još nisu usvojene ili, bolje rečeno, definirane smjernice za priređivanje igara na sreću na zajedničkom tržištu. Sve su države članice EU-a zadržale pravo priređivanja igara na sreću prema regulativi koju su imale prije priključenja uz obvezu poštovanja principa ravnopravnosti, odnosno jednakopravnosti svih priređivača zainteresiranih za priređivanje igara na sreću koji ispunjavaju uvjete tražene postojećim propisima zemlje članice. Do toga je došlo jer su institucije EU prepoznale činjenicu da je igra na sreću posebna vrst usluge. Pravilo da konkurencija u konačnici koristi potrošaču jer rezultira optimalnom kvalitetom za manju cijenu ne vrijedi i za igre na sreću. Kod njih pojačana konkurencija ne dovodi do smanjenja cijene proizvoda i poboljšanja kvalitete, već do povećanja postotka isplate od prikupljene uplate. Veća isplata na prvi pogled predstavlja prednost za igrača, ali ona je istovremeno i jedan od važnijih faktora koji povećava rizičnost igre, a radi potencijalnog razvoja ovisničkog ponašanja kod igrača. Posljedice ovisničkog ponašanja kao što su razorene obitelji, liječenje ovisnih, njihova radna i socijalna nesposobnost, kriminalne aktivnosti poduzete radi stjecanja sredstava za igru… što je štetno ne samo za pojedinca i njegovu užu obitelj već i za širu društvenu zajednicu. Ako je suditi prema ishodima nedavno dovršenih sporova koje su privatni priređivači pokrenuli protiv država članica pri Sudu pravde EU-a i Sudu EFT, za sada prevladava stav da se tržište igara na sreću ne treba liberalizirati, već da se zadrži princip ograničenog broja koncesija uz nadzor regulatora. Smatramo da sadašnje poslovanje Hrvatske lutrije ne odstupa bitno od poslovanja europskih lutrija, osim u nekim dijelovima koji su uvjetovani specifičnostima našeg prilično liberaliziranog tržišta igara, te da ćemo stoga uspješno i brzo provesti prilagodbu.