EN DE

Rekordni kineski trgovinski suficit u lipnju od 26,9 milijardi dolara

Autor: Teuta Franjković
11. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Zbog velikog suficita i podcjenjivanja valute Amerikanci zatražili donošenje novih antidampinških mjera

Kineski trgovinski suficit narastao je na rekordnih 26,9 milijardi dolara, zabilježeno je u lipnju. Ta je brojka nadmašila sva očekivanja Bloombergovih analitičara i dao dodatne razloge američkim vlastima za prijetnju sankcijama ako aprecijacija juana ne bude još brža. Suficit se od prošle godine gotovo udvostručio zahvaljujući izvoznicima koji su požurili iskoristiti porezne popuste. Petnaest Bloombergovih analitičara realnim je smatralo ostvarivanje medijana od 23,8 milijarde dolara, no Kinezi su opet iznenadili.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nepoštivanje standarda
Rekordno probijanje gornje razine moglo bi pooštriti tenzije sa SAD-om, odakle već neko vrijeme stižu optužbe na račun kineske upotrebe podcijenjenog juana radi promicanja izvoza. Osim toga, američke vlasti smatraju da je kineski izvoz sve opasniji jer se ne poštuju glavni standardi proizvodnje koji vrijede u svijetu. Tako se zubna pasta, primjerice, boji nedopuštenim bojama, a igračke u sebi sadržavaju opasno olovo. Stoga su američki zakonodavci predstavili nova pravila koja će obvezivati sve neameričke izvoznike koji vlastitim proizvodima ugrožavaju proizvodnju američkim kompanijama. Međutim, Hong Liang, ekonomist u hongkonškoj podružnici Goldman Sachs Group Inc., tvrdi da ove mjere neće ozbiljnije uzdrmati kineski rastući suficit. “Fokus se mora staviti na bazu samog problema, a to nije proizvodnja. Osnova problema je činjenica da je kineska valuta ozbiljno podcijenjena” izjavio je Liang. Juan je u mjesec dana imao najveći rast prema američkom dolaru, i to u iznosu od 0,23 posto na 7,5839. Otkako je završilo razdoblje fiksne kamatne stope 2005., valuta je ojačala čak 9,1 posto. Usporedbe radi, euro je u istom razdoblju ojačao 12 posto, a jen pao 9,9 posto. Izvoz je porastao 27 posto na rekordnih 103,27 milijardi dolara što je primjerice više od godišnjeg outputa koji ima Novi Zeland. Uvoz je također porastao, ali samo 14 posto na 76,4 milijarde dolara. Suficit za prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 112,5 milijardi dolara što je čak 84 posto više nego je to bio slučaj godinu dana prije. Prošle je godine ostvareno, tada rekordnih, 177,5 milijardi dolara kineskog suficita. Wang Qing, glavni ekonomist u hongkonškoj podružnici Morgan Stanleya, smatra da ovakav razvoj događaja nikako ne ide u korist Kinezima, odnosno kako stalan rast suficita samo otežava već ionako zategnute odnose s Amerikom. “Kina ne čini dovoljno kako bi smanjila suficit i kao da izaziva Ameriku na taj način. To nikako nije dobro”, izjavio je Qing.

Kineski trgovinski suficit narastao je na rekordnih 26,9 milijardi dolara, zabilježeno je u lipnju. Ta je brojka nadmašila sva očekivanja Bloombergovih analitičara i dao dodatne razloge američkim vlastima za prijetnju sankcijama ako aprecijacija juana ne bude još brža. Suficit se od prošle godine gotovo udvostručio zahvaljujući izvoznicima koji su požurili iskoristiti porezne popuste. Petnaest Bloombergovih analitičara realnim je smatralo ostvarivanje medijana od 23,8 milijarde dolara, no Kinezi su opet iznenadili.

Nepoštivanje standarda
Rekordno probijanje gornje razine moglo bi pooštriti tenzije sa SAD-om, odakle već neko vrijeme stižu optužbe na račun kineske upotrebe podcijenjenog juana radi promicanja izvoza. Osim toga, američke vlasti smatraju da je kineski izvoz sve opasniji jer se ne poštuju glavni standardi proizvodnje koji vrijede u svijetu. Tako se zubna pasta, primjerice, boji nedopuštenim bojama, a igračke u sebi sadržavaju opasno olovo. Stoga su američki zakonodavci predstavili nova pravila koja će obvezivati sve neameričke izvoznike koji vlastitim proizvodima ugrožavaju proizvodnju američkim kompanijama. Međutim, Hong Liang, ekonomist u hongkonškoj podružnici Goldman Sachs Group Inc., tvrdi da ove mjere neće ozbiljnije uzdrmati kineski rastući suficit. “Fokus se mora staviti na bazu samog problema, a to nije proizvodnja. Osnova problema je činjenica da je kineska valuta ozbiljno podcijenjena” izjavio je Liang. Juan je u mjesec dana imao najveći rast prema američkom dolaru, i to u iznosu od 0,23 posto na 7,5839. Otkako je završilo razdoblje fiksne kamatne stope 2005., valuta je ojačala čak 9,1 posto. Usporedbe radi, euro je u istom razdoblju ojačao 12 posto, a jen pao 9,9 posto. Izvoz je porastao 27 posto na rekordnih 103,27 milijardi dolara što je primjerice više od godišnjeg outputa koji ima Novi Zeland. Uvoz je također porastao, ali samo 14 posto na 76,4 milijarde dolara. Suficit za prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 112,5 milijardi dolara što je čak 84 posto više nego je to bio slučaj godinu dana prije. Prošle je godine ostvareno, tada rekordnih, 177,5 milijardi dolara kineskog suficita. Wang Qing, glavni ekonomist u hongkonškoj podružnici Morgan Stanleya, smatra da ovakav razvoj događaja nikako ne ide u korist Kinezima, odnosno kako stalan rast suficita samo otežava već ionako zategnute odnose s Amerikom. “Kina ne čini dovoljno kako bi smanjila suficit i kao da izaziva Ameriku na taj način. To nikako nije dobro”, izjavio je Qing.

Podcijenjen juan
Juan je podcijenjen za čak 40 posto što kineski izvoz čini mnogo jeftinijim što, paradoksalno, iskorištava upravo SAD u najvećoj količini, i to putem jeftine radne snage, odnosno alokacije svojih proizvodnih pogona iz Amerike u Kinu. Predsjednik odbora za financije senata i demokrat iz Montane Max Baucus sa skupinom istomišljenika zatražio je donošenje zakona koji bi omogućio potpisivanje peticije svim američkim kompanijama koje bi eventualno zatražile jače antidampinške mjere usmjerene na zemlje koje podcjenjuju svoju valutu i tako zlorabe globalnu trgovinu.

Kina ima gotovo bilijun dolara u rezervama

U studenom ove godine Kina bi mogla dosegnuti svoje postavljene ciljeve u vezi s gospodarskim rastom i ostvariti jedan bilijun dolara rezervi pohranjenih u stranim valutama. Krajem prošle godine Kineska centralna banka je izjavila kako rezerve iznose 987 milijardi dolara, ali da rastu svaki mjesec za dodatnih 18 milijardi dolara. Takav iznos već sada predstavlja najveću rezervu stranih valuta na svijetu, koja je veća i od godišnjeg prihoda većine svjetskih zemalja. Većina rezervi sastoji se od dugoročnih američkih državnih obveznica i vladinih vrijednosnica što ovom bogatstvu daje još veće i jače značenje. To je prijetnja zbog koje bi u SAD-u moglo doći do inflacije.




Autor: Teuta Franjković
11. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Jeftina proizvodnja u Kini koja je dugo mamila Ameriku sada pokazuje svoje posljedice. S druge strane, to ima posljedice i na našu ekonomiju, jer dok smo mi ratovali, naša je ekonomija propadala, kao uostalom i radna snaga. Jeftilen iz Kine ubio je i našu proizvodnju. S druge strane, oni koji su imali više para i sigurnije prihode, imaju sada veći standard nego prije upravo zbog Kine. Ali većina ima manji standard.
Uglavnom – “Tko ima dati će mu se, tko nema uzeti će mu se.”
To je jedina prava pravda u globalnoj svjetskoj ekonomiji, no dokle to može ići i to je pitanje.
Jer prije ili kasnije, ako dužnik ne može servisirati svoje dugove, potegne i vjerovnika i sudužnika u kaos.
Sve je to vrlo neodgovorno ponašanje.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close