Kuna je jučer ojačala prema euru za 0,02 posto, te je srednji tečaj eura iznosio 7,303338 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i američki dolar, za 0,23 posto, na 5,351607 kuna, a vrijednost britanske funte je pala 0,33 posto, na 10,786203 kune po srednjem tečaju. Istodobno, srednji tečaj švicarskog franka od 4,418500 kuna viši je 0,18 posto. Europska središnja banka je zadržala svoju ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 4 posto, prepuštajući tržišta iščekivanju glede mogućnosti njezinog podizanja u rujnu ili listopadu. Europska je središnja banka takvu odluku donijela budući je u 13-članoj eurozoni zabilježen pad stope nezaposlenosti dok se inflacija čini pod kontrolom. Takva je odluka Europske središnje banke uslijedila nakon odluke britanske središnje banke Bank of England (BoE) da podigne svoje kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na 5,75 posto. Tržišta će, stoga, pažljivo pratiti eventualne naznake glede mogućnosti novog povećanja kamatnih stopa u rujnu ili listopadu od predsjednika Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta na konferenciji za tisak prilikom objave takve bančine odluke. Kako su tržišta u kolovozu tradicionalno mirna, analitičari predviđaju da bi Europska središnja banka svoje kamatne stope mogao ponovno podizati u rujnu. Bude li Trichet kazao kako će bančino upravno vijeće inflatorne rizike pratiti vrlo pažljivo – radije nego samo ‘pažljivo’, kako se izrazio nakon lipanjskog povećanja kamatnih stopa – analitičari će tu razliku vjerojatno protumačiti kao potvrdu rujanskog povećanja.
Kuna je jučer ojačala prema euru za 0,02 posto, te je srednji tečaj eura iznosio 7,303338 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i američki dolar, za 0,23 posto, na 5,351607 kuna, a vrijednost britanske funte je pala 0,33 posto, na 10,786203 kune po srednjem tečaju. Istodobno, srednji tečaj švicarskog franka od 4,418500 kuna viši je 0,18 posto. Europska središnja banka je zadržala svoju ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 4 posto, prepuštajući tržišta iščekivanju glede mogućnosti njezinog podizanja u rujnu ili listopadu. Europska je središnja banka takvu odluku donijela budući je u 13-članoj eurozoni zabilježen pad stope nezaposlenosti dok se inflacija čini pod kontrolom. Takva je odluka Europske središnje banke uslijedila nakon odluke britanske središnje banke Bank of England (BoE) da podigne svoje kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na 5,75 posto. Tržišta će, stoga, pažljivo pratiti eventualne naznake glede mogućnosti novog povećanja kamatnih stopa u rujnu ili listopadu od predsjednika Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta na konferenciji za tisak prilikom objave takve bančine odluke. Kako su tržišta u kolovozu tradicionalno mirna, analitičari predviđaju da bi Europska središnja banka svoje kamatne stope mogao ponovno podizati u rujnu. Bude li Trichet kazao kako će bančino upravno vijeće inflatorne rizike pratiti vrlo pažljivo – radije nego samo ‘pažljivo’, kako se izrazio nakon lipanjskog povećanja kamatnih stopa – analitičari će tu razliku vjerojatno protumačiti kao potvrdu rujanskog povećanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu