Ako se Nacionalni park Brijuni izuzme iz projekta Brijuni Riviera, ako Vlada odustane od dokapitalizacije BR nekretninama u državnom vlasništvu (uglavnom bivši vojni objekti) ponudivši ih u koncesiju i ako ne usljedi sinergija svih subjekata koji djeluju na tom priobalnom prostoru južne Istre između zaštićenih područja Palud kod Bala i rta Kamenjak, onda cijeli Društveni ugovor između Vlade i Istarske županije o osnivanju zajedničke tvrtke Brijuni Riviera i neće imati puno smisla. A upravo takve moguće korekcije Društvenog ugovora najavljuju u posljednje vrijeme i visoki državni dužnosnici.
Prema riječima direktora Brijuni Rivijere Veljka Ostojića, izuzimanjem otočja Brijuni iz projekta gubi se atraktivnost brijunskog priobalja, ono ostaje bez imidža koji otočje baštini u svjetskim razmjerima. S druge strane, odustajanjem od dokapitalizacije ne može se osigurati novac za gradnju komercijalnih sadržaja ni na Brijunima ni na širem području Brijuni Riviere.

Projekt iz 2003.
Društveni ugovor između Vlade i Istarske županije o osnivanju zajedničke tvrtke Brijuni Riviera (udio Vlade 67, a Istarske županije 33 posto) potpisan 2. srpnja 2003. godine predviđao je turističku gradnju u južnom istarskom priobalju i intenzivan turistički razvitak između dvaju zaštićenih kompleksa Paluda i rta Kamenjak sa središnjom točkom i turističkim mamcem Brijunskim otočjem. Prema tom dokumentu, s obzirom na velik broj napuštenih vojnih objekata koji su u međuvremenu potpuno devastirani, Vlada se obvezala te nekretnine unijeti u novoosnovanu tvrtku i time je dokapitalizirati. U vezi s tim trebalo je donijeti strateške odluke: prvu o dokapitalizaciji tvrtke nekretninama na obali i pravo građenja nekih nekretnina na otočju, i drugu da će se status Otočja rješavati u okviru ovog projekta. Smjenom vlasti 2001. godine nova Vlada sa županijom je dogovorila da podržava sve njezine strateške projekte, pa i ovaj. Tvrtka je dobila zadatak da zajedno s Državnim uredom za upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu identificira o kojim je nekretnimnama riječ i kolika je njihova vrijednost.
“Taj smo posao obavili i stanje ćemo za koji dan prezentirati premijeru Sanaderu”, kaže Veljko Ostojić i dodaje:
“Morali smo izuzeti sve poljoprivredno zemljište na tom prostoru, šume, pomorski pojas i zemljište za koje postoji zahtjev za povrat. Predmetom dokapitalizacije mogu biti samo čiste građevinske čestice kakvih je 219 na 507,47 hektara, koje zajedno s postojećim vrlo devastiranim objektima prema procjeni Porezne uprave vrijede 169 milijuna eura. Riječ je o sedam lokacija, San Paolo Colone, Barbariga, Pineta Fažana, MUP-ov kompleks u Valbandonu, Hidrobaza, sjeverna strana pulske luke i vojarna Muzil. Između tih prostora su i privatni turistički kompleksi koji s BR nemaju ništa, ali se prostorno uklapaju u nj. Tako je s nedavno osnovanom udrugom građana Bala koja će graditi na području te općine turistički kompleks Mon Perino već potpisan sporazum o suradnji. Upravo zbog takve raznolikosti vlasništva razmišlja se i o osnivanju konzorcija svih subjekata na prostoru BR i zajednica lokalne samouprave, čiji bi cilj bila suradnja u djelovanju na zajedničkom prostoru”.

Država uzmiče?
Međutim, državna strana u Društvenom ugovoru i većinski vlasnik BR kao da pomalo odstupa od dogovorenog.
Tako je za istarske partnere u projektu zbunjujuća bila nedavna izjava ministra Božidara Kalmete da državne nekretnine ne mogu ući u dokapitalizaciju već samo u koncesiju. To bi bitno izmijenilo cjelokupni prvobitni koncept koji bi poslužio za hipotekarno kreditiranje gradnje na prostoru BR. Istodobno državni tajnik Ministarstva kulture i predsjednik Upravnog vijeća Jadran Antolović izjavljuje da njegovo ministarstvo priprema revitalizaciju cjelokupnih Brijuna uz potporu Razvojne banke Vijeća Europe.
U svakom slučaju, za Brijune koji stagniraju već punih 25 godina, revitalizacija je nužna, ali je razložno pitanje: je li zadaća Ministarstva kulture da se bavi i komercijalnim dijelom turizma na Brijunima?!
Naime, tim dijelom posla po Vladinu konceptu trebala se baviti Brijuni Riviera, o čemu je već javnosti bila predstavljena i studija izvodivosti. Uostalom, u traženju rješenja kako doći do novca da se na Brijunima konačno dogodi turizam, javila se upravo ideja o osnivanju BR.

Politička potpora presudna

Istarski turističko-poslovni krugovi s nestrpljenjem očekuju susret s premijerom Sanaderom jer konkretni poslovi bez konačnog izjašnjenja premijera i Vlade o ovom megaprojektu ne mogu krenuti dalje.
U istarskim političkim i turističkim krugovima osjeća se tiha slutnja i strah da je politika i tu na djelu, i da će prije ekonomske analize isplativosti i korisnosti projekta, te stava struke, prevagnuti politička procjena. Čekanje, naime, predugo traje. U protekle tri godine znatnijih pomaka nije bilo, što za istarski turizam (pa tako i hrvatski) znači stagnaciju.