Neočekivani obrati u konditorskoj industriji, ali i špekulacije o povezivanju šećerana u utrci za kupnju županjske Sladorane, neke su od tema koje su višegodišnjeg predsjednika Uprave IPK Kandita d.d. Josipa Pavića vinule u žarište interesa javnosti. Nakon prodaje 20-postotnog udjela bjelovarskog Koestlina u Kanditu na Zagrebačkoj burzi i poslovnog “rastanka” s Mirkom Grbešićem, mr. Pavić objašnjava što predstoji najvećoj osječkoj industriji koja na bazi sati rada zapošljava 1200 radnika, ostvaruje prihod od 850 milijuna kuna te izvoz od 80 posto u šećeranskom i 57 posto u konditorskom biznisu.

Nakon izlaska Koestlina iz vlasničke strukture Kandita d.d. na što ćete se orijentirati u Kandit Grupi – konditorskoj industriji ili proizvodnji šećera?
Tvornica šećera Kandit Premijer osnovana je prije sto, a proizvodnja čokolade i bombona prije 60 godina. Do sada se mijenjala samo veličina pojedinoga od njih, odnosno ta se dva biznisa razlikuju jedino po svojoj snazi. U proizvodnji šećera smo najveći u Hrvatskoj, s najvećom ukupnom godišnjom proizvodnjom i s najvećim dnevnim kapacitetom proizvodnje. U tom smislu je i naš biznis šećera veći i značajniji, dok smo po proizvodnji čokolade i bombona drugi u Hrvatskoj. Stoga će oba biznisa i dalje biti naše glavne odrednice.

Utječe li prodaja Koestlinovih dionica na poslovanje Kandita d.d.?
Ne. Udio u vlasničkoj strukturi, u načelu, ne utječe na naše poslovanje. Preciznije, sigurni smo da prodaja Koestlinova udjela neće imati nikakav negativan efekt jer se poslovni dio suradnje Kandita i Koestlina nastavlja u okviru ugovora. Taj ugovor i dalje ostaje na snazi i nadamo se kako će se naša suradnja još jače razvijati.

U kojem se proizvodnom segmentu ona nastavlja?
Kandit za Koestlin proizvodi osnovne komponente namijenjene konditorskoj industriji, odnosno oni su naš najveći kupac čokoladnih komponenti za kekse dok je Mepas naš distributer u BiH. Tako će i dalje ostati.

Govorilo se o “međusobnom razilaženju” između Vas i Mirka Grbešića u pristupu poslu i budućem razvoju tvrtke. Je li to, eventualno, razlog ovakvom ishodu situacije?
Nije riječ o razilaženju. Imam preveliko i predugo iskustvo u svojem poslu da bih si mogao dopustiti luksuz “razilaženja”, pogotovo o bitnim stvarima. Može se govoriti samo o razlikama u temperamentu, ali u posla ne. Pogotovo što smo imali izrazito velike pomake u svim segementima poslovanja. Povećali smo proizvodnju, prodaju, ukupni prihod, dobit. Za vrijeme naše suradnje svi su ti pokazatelji, posebice u biznisu sa šećerom, porasli. Ne možemo se razilaziti u nečemu što dobro funkcionira. Prodaja dionica je, ipak, jedna druga poslovna odluka koju može uzrokovati nešto drugo.

Nagađa se i o novim strateškim povezivanjima Kandita.
Kandit je u većinskom vlasništvu zaposlenika. Takva se vlasnička struktura pokazala vrlo efikasnom jer postoji iznimno veliki porast prodaje i proizvodnje, posebice u biznisu sa šećerom. Stoga, nema razloga mijenjati ono što se pokazalo efikasnim.

Što je s idejom o povezivanju sve tri hrvatske šećerane i osnutkom jedne zajedničke tvrtke?
I u šećernom i u konditorskom biznisu nužno je traženje nekih novih oblika međusobnoga povezivanja hrvatske industrije kako bi ona postala što racionalnija. U svakom od tih segmenata Kandit Grupa ima ljude s najvećim iskustvom. Zbog toga si umišljamo da imamo pravo predlagati takve procese, biti njezini inicijatori. U hrvatskoj industriji šećera više nemam nikakvih dilema što treba napraviti, a prvi korak otpora koji je, po nama, počivao na nedovoljnom poznavanju sadašnjega stanja i onoga što nas očekuje je svladan. Svima je apsolutno jasno što trebamo učiniti, i to u najkraćem vremenu. Na tom povezivanju se sada intenzivno radi i nadam se da će proces biti uspješno završen. Isto smo predlagali i za konditorsku industriju prije nekoliko godina. No mislim kako su se tek sada stvorili preduvjeti u svim hrvatskim tvornicama koje čine ovu branšu da se nešto slično napravi. Hoće li to biti osnutak jedne nove tvrtke ili neki drugi oblik povezivanja konditora, možda je malo prerano reći. Valja samo pogledati kako se odvijaju stvari u okruženju. Poznato je da bi to sve moralo biti gotovo do ulaska Hrvatske u EU.

Nakon preuzimanja Kandit Premijera d.o.o., čime je definirano stanje unutar tvorničkoga kruga IPK Kandita d.d., od 2005. nije bilo novih spajanja i pripajanja. Hoće li se u tome dijelu nešto promijeniti?
Kandit Grupa je u ovom trenutku sa 850 milijuna kuna ukupnoga prihoda čiste proizvodnje, bez ikakve trgovine, kompanija koja u procesima povezivanja hrvatske šećerne i konditorske industrije može biti samo netko tko će preuzimati nekoga. U šećernoj branši će se ići na neke od oblika povezivanja i Kandit će aktivno u tome sudjelovati. Isto tako, i u konditorskoj branši. Glede privatizacije županjske Sladorane, ne pada nam na pamet ulaziti u procese koji su suprotstavljeni bilo kome drugome u hrvatskoj šećernoj industriji. Kao jedni od tri hrvatske tvornice šećera u tome procesu, sudjelovat ćemo na način da povećamo svoju konkurentnost i konkurentnost ukupne hrvatske industrije šećera. Po nama, sve tri tvornice trebaju opstati, ali u kojem obliku i na što će se staviti težište, stvar je stručnih procjena.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Kakav poslovni rezultat Kandit planira ostvariti do kraja godine?
Kandit Premijer zasijao je ove godine oko 14.500 hektara šećerne repe pa očekujemo proizvodnju šećera na razini od oko 100.000 tona što bi bilo malo više nego lani. Sukladno s tim, odnosno temeljem zasijanih površina i stanja usjeva, očekujemo da ćemo ostvariti proizvodne i prodajne rezultate, najmanje u rangu prošlogodišnjih. U konditorskoj industriji ostvarujemo prodaju na razini prošlogodišnje.

Troškove proizvodnje smanjiti 25 posto

Najavili ste investicije koje bi trebale pridonijeti povećanju produktivnosti i smanjenju troškova proizvodnje kako bi s tim trendom povećanja prodaje Kandit generirao i veći poslovni rezultat.
U tvornicu šećera Kandit Premijer ulažemo oko 10 milijuna eura kako bismo povećali tehnološku efikasnost postrojenja da bismo postali konkurentni nakon ulaska u EU. Najveći dio novca ćemo uložiti u toplinsku energiju kako bismo smanjili troškove proizvodnje za čak 25 posto, ali i u tehnologiju samoga dijela čišćenja te upravljački mehanizam. Cijeli proces po završetku investicije bit će moderniziran. Istovremeno, u konditorskom dijelu biznisa krećemo u realizaciju projekta gradnje nove proizvodne hale površine oko 7000 kvadrata, vrijedne također oko 10 milijuna eura, a u kojoj će biti smještena linija za proizvodnju lijevanih proizvoda i razvojni laboratorij. Rezultirat će to ponudom jednoga novog proizvodnog asortimana u segmentu visokokvalitetnih proizvoda gdje Kandit, procjenjuje se, ima najveće šanse. Na taj ćemo način restrukturirati cjelokupni proizvodni proces koji bi trebao dovesti do smanjenja troškova proizvodnje. Pogon bi trebao biti gotov iduće godine.

Hoće li investicije dovesti do stvaranja viška radne snage?
Ne smatramo da će biti viška radnika. Kako se ti projekti budu realizirali, naši će ljudi prirodnim odljevom, pomalo odlaziti u mirovinu. Mi smo tvornica koja se i nalazi u većinskom vlasništvu radnika pa je i politika zapošljavanja s tim usklađena.