Za zajedničku sjednicu slovenske i hrvatske vlade na kojoj bi se postigao sporazum o nekim otvorenim pitanjima sve je manje vremena s obzirom na približavanje parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, rekao je jučer slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Rupel je to iznio odgovarajući na pitanja o odnosima s Hrvatskom na konferenciji za novinare posvećenoj aktualnim pitanjima, diplomatskim zadaćama Ljubljane u okviru “trojke” Europske unije u kojoj od početka ovog mjeseca djeluje zajedno s Portugalom i Europskom komisijom, te pripremama Slovenije za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici iduće godine. S eventualnim održavanjem zajedničke sjednice hrvatske i slovenske vlade Rupel je povezao prijedlog koji je Slovenija “neformalno” uputila Hrvatskoj, a na koji, kako je dodao, još nije dobila odgovor. “Dali smo neformalni prijedlog određenih rješenja za otvorena pitanja, ali još nismo dobili odgovor. O neformalnom prijedlogu ne mogu govoriti, ali želimo u našim odnosima ići naprijed. Mogu reći da je u tom prijedlogu Slovenija vrlo konstruktivna te da rješenja uzimaju u obzir interese obiju strana”, rekao je Rupel na konferenciji odgovarajući na pitanje o kakvim je “konkretnim rješenjima” upućenim Hrvatskoj, o kojima je u posljednje vrijeme više puta govorio ne spominjući njihov sadržaj. Rupel je, odgovarajući na dodatna pitanja, rekao kako prijedlog pokriva sva otvorena pitanja te da je riječ o “sistematskom pristupu” problemima. “Imamo nekoliko otvorenih pitanja i sva želimo riješiti, možda ne istodobno”, rekao je Rupel.

Slovenski ministar vanjskih poslova ocijenio je da je malo vremena za eventualno skoro održavanje zajedničke sjednice dviju vlada na kojoj bi se riješila neka otvorena pitanja, kako zbog približavanja parlamentarnih izbora u Hrvatskoj tako i zbog “afere prisluškivanja” koja se pojavila kao “smetnja u odnosima”, pa Slovenija, kako je rekao, upravo priprema odgovor na hrvatsku notu kojom je zatraženo pojašnjenje. “Hrvatska u ovom trenutku je pred izborima, a to nije najbolje vrijeme za supstancijalne pomake. Znate da je u jednom trenutku došlo do zamisli o zajedničkoj sjednici naše i hrvatske vlade. Ako bismo uspjeli dobiti neki paket rješenja otvorenih pitanja, taj bi sastanak imao smisla. Inače, misao da taj sastanak bude prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj polako gubi dah”, rekao je Rupel. Što se tiče načina rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom, Rupel je rekao da se kontakti i konzultacije o njima odvijaju “formalnim” kontaktima u okviru Europske komisije te u “neformalnim” oblicima “na više razina”, a Slovenija je, kako je dodao, o prijedlozima koje je ponudila spremna nastaviti dijalog, bilo na formalnoj ili neformalnoj razini. Rupel je rekao da njegovo ministarstvo priprema odgovor na hrvatsku notu u kojoj je zatraženo objašnjenje u vezi s izjavama bivšeg slovenskog premijera Antona Ropa o prisluškivanju razgovora hrvatskog premijera Ive Sanadera i tadašnjeg čelnika oporbe i sadašnjeg slovenskog premijera Janeza Janše u izbornoj 2004. godini kad je na izborima relativnu većinu u parlamentu osvojila Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS), te da je riječ o epizodi koja se pojavila kao “smetnja” u rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom. Govoreći o prioritetima slovenskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici iduće godine, Rupel je rekao da će jedan od prioriteta Slovenije biti približavanje država zapadnog Balkana Europskoj uniji, te da se nada da će u vrijeme predsjedanja Slovenije EU Makedonija dobiti datum za početak pregovora, a Srbija uložiti molbu za članstvo u Europskoj uniji.
(H)

Sloveniji sporni pregovori za dva poglavlja

Slovenski ministar Rupel izjavio je jučer da Slovenija podržava članstvo Hrvatske u EU te da s pozornošću prati pregovore Zagreba i Bruxellesa, ali da ima rezerve u pogledu nekih poglavlja europske pravne stečevine koje Hrvatska tek treba otvoriti. “Podržavamo Hrvatsku i njezino članstvo u EU, ali ona naravno mora ispuniti uvjete kao i druge kandidatkinje”, izjavio je Rupel, odgovarajući na pitanja zastupnika vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta. Izjavio je da je slovenska strana poglavito zainteresirana za poglavlja Sloboda kretanja kapitala, Ribarstvo, Energetika, Pravda, sloboda i sigurnost, te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Najspornija su za Sloveniju, kako je pojasnio, pitanja iz 13. (Ribarstvo) i 24. poglavlja (Pravda, sloboda i sigurnost). U vezi s 13. poglavljem Slovenija će inzistirati da Hrvatska bilateralni sporazum o malograničnom prometu i suradnji izvodi u cjelosti, to jest i njegov dio koji se odnosi na ribolov u pograničnom području. Što se tiče 24. poglavlja, prema Rupelovim riječima, Hrvatska je, “iako to nije bilo potrebno”, u pregovore unijela pitanje granice. Za Sloveniju je problematična i hrvatska primjena ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu jer time Hrvatska “krši dogovor s Italijom i Slovenijom” iz 2004. godine po kojemu taj pojas ne važi za članice EU.