Hrvatska narodna banka ponovno je odlučila postrožiti mjere kojima se kontrolira rast plasmana banaka. Vratimo li se nekoliko mjeseci unazad, na početak godine, kada je HNB po prvi put pokušao značajnije usporiti rast plasmana, možemo primijetiti kako su banke odlučile reagirati na takve restrikcije. Dakle HNB je počekom godine uveo mjere koje ograničavaju rast plasmana na 1% mjesečno te ukoliko banka izađe izvan utvrđenih kriterija, dužna je upisati 50% blagajničkih zapisa koji imaju minimalan prinos te ih pritom banke moraju držati u svojim portfeljima godinu dana. Ovakav propis znatno je podignuo troškove rasta plasmana banaka. Reakcija banaka bila je brza te su banke počele ubrzano smanjivati izvanbilančne stavke kako bi otvorile manevarski prostor za plasiranje više profitabilnih stavaka. HNB je shodno takvoj reakciji probao razdvojiti bilančne i izvanbilančne stavke opet pokušavajući smanjiti rast plasmana banaka, međutim, kako je odredba bila retroaktivna, nije bila primjenjiva te je takav pokušaj propao. Ipak, u ponedjeljak 2. srpnja 2007. Središnja banka odlučuje uvesti još restriktivnije mjere i smanjiti rast plasmana na 0,5% mjesečno, odnosno na 3% do kraja godine. Ukoliko banka prijeđe dozvoljene limite, mora kupiti blagajničkih zapisa po istim uvjetima kao u odredbi s početka godine, s time da sve dok je iznad dozvoljenog mjesečnog limita, mora primjenjivati odredbu o dodatnom dokupu. Posljednja odluka HNB-a utjecat će na rast i profitabilnost cijelog bankarskog sektora. Marže banaka vrlo vjerojatno će pasti jer je moguće da banke neće moći zaustaviti ekspanziju pokrenutu u prethodnim razdobljima. Ova odluka također će snažnije utjecati na banke koje su u prvoj polovici ostvarile manji rast jer se bazno razdoblje pomiče na 30. lipnja 2007. te na banke koje su fokusirane na jaku ekspanzivnu politiku poput HPB-a jer će troškovi daljnjeg zauzimanja tržišnog udjela ubrzano rasti. Opcija koja pritom ostaje nekim bankama poput Erste Banke ili PBZ-a jest da dio svog poslovanja prebace na kartične kuće, Erste na Diners, a PBZ na American Express. Takva odluka bila bi smislena jer HNB nema pod ingerencijom kartične kuće i ne može kontrolirati njihov rast plasmana. U svakom slučaju, HNB pokazuje veliku odlučnost u obuzdavanju rasta banaka te se čini da će posljednje mjere ozbiljno uzdrmati banke. Ukoliko se pritisak na banke nastavi, moguće je da će banke u budućnosti podignuti kamatne stope na kredite i tako još više zaustaviti rast plasmana.