Rekordnih 1,207 milijardi direktnih stranih investicija u prvom kvartalu 2007, u kojem su glavnu ulogu imali dokapitalizacija Zabe teška 483 milijuna eura te prodaja Lure, teške 280 milijuna, dovele su do petogodišnjeg vrhunca pokrića deficita tekućeg računa od od 115 posto. Priljev direktnih stranih investicija pomoći će da se smanji ovisnost gospodarstva o uvozu duga, no pritisci za produbljenje deficita platne bilance ostaju jaki. Podatak o gospodarskom rastu u prvom kvartalu 2007. od čak 7 posto, mjereno na godišnjoj razini, iznenadio je sve analitičare, koji su predviđali barem za dva postotka niži rast. Hrvoje Stojić iz HAAB-a tako kaže da hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku raste iznad realnih potencijala te je neizbježna posljedica produbljenje deficita platne bilance koji će, kaže, do kraja godine ići prema 9% BDP-a, a godišnji gospodarski rast dosegnuti 5,1 posto. Hrvatsko gospodarstvo bilježi pozitivna kretanja, što premijer i njegovi ministri, naravno, nisu propustili istaknuti, iako se za sada još uvijek ne vidi posve jasno koji su sve motori tog rasta i hoće li oni doista prerasti u održivi trend. Za prvi kvartal, analitičari su predviđali gospodarski rast od 5 do 6 posto, a sada redom revidiraju svoje procjene za cijelu 2007. Prije tri mjeseca prosjek procjena kretao se oko4,6 posto, danas već oko 5,0 posto.

Rast osobne potrošnje
Analitičari HAAB-a priznaju pogrešku, no pri tome ističu da je njihova procjena (5,7 posto) već i prema pisanju Bloombergu bila najviša na tržištu. Ne propuštaju istaknuti da je značajnim dijelom taj gospodarski rast posljedica većih ulaganja i industrijske proizvodnje, ali i osobne potrošnje, koja je ostvarila najviši doprinos BDP-u još od kraja 2002. Analitičar Zagrebačke banke Žarko Miljenović ističe da je taj rast praćen i rastom trgovinskog deficita, što će tražiti zaoštravanje fiskalne politike. Ipak, ako građani više troše, to može značiti i porast optimizma i očekivanja da gospodarstvo ide u pravom smjeru. Hrvoje Stojić iz HAAB-a ističe da je osobna potrošnja bila podržana ubrzanim rastom realnih plaća, većim izgledima za zapošljavanje, a nije za zanemariti ni uštede na grijanju zbog povoljnih klimatskim prilika prethodne sezone. Prema njegovom mišljenju trend u osobnoj potrošnji će se nastaviti. Glavni rizik za 2007. je da će doći do pojačanog financiranja u javnu infrastrukturu, kako se budu približavali izbori, uz istovremeni očekivani rast cijena energenata na globalnoj razini, te uz očekivani rast globalnih kamatnih stopa, što će servisiranje javnog duga učiniti osjetljivijim na promjene investitorskih raspoloženja.

Trendovi se nastavljaju
Rast kredita korporativnom sektoru od 27 posto na godišnjoj razini, veći profiti (25 posto na godišnjoj razini) i povoljno vrijeme doveli su do skoka u ulaganjima, iako ne toliko u građevinarstvu, kao što bi se moglo pretpostaviti (+6,5 posto na godišnjoj razini), što ukazuje na ulaganja u produktivniju kapitalnu opremu. Unatoč ponovnom ubrzanju rasta troškova na uvoz naftnih derivata (+13 posto), njihov negativan učinak na tregovinski deficit smanjen je na -1,2 pp (u usporedbi s -4,2pp u istom razdoblju lani), prvenstveno zbo većeg od očekivanog priljeva od turizma (+36 posto, na godišnjoj razini).Nastavku trenda pridonosi i buđenje poslovne klime u cijeloj Europi i njen rast također brži od očekivanog, što bi trebalo povećati i hrvatske izvozne izglede i rast produktivnosti, te – očekivano rekordna turistička sezona. Vanjskotrgovinski deficit će se i dalje nastaviti širiti, a rast kredita stanovništvu biti u području oko 18 posto, što će vjerojatno izazvati nove reakcije središnje hrvatske banke. U drugom kvartalu gospodarski rast bi mogao biti oko 6 posto. Pri tom svakako treba istaknuti da su prema podacima hrvatskog ministarstva financija prikupljeni prihodi od poreza na godišnjoj razini do svibnja zabilježili rast također veći od očekivanog – oko 15 posto (u usporedbi s 13 posto u prvom kvartalu). U skladu s robustnim podacima za prvi kvartal, u nastavku godine očekuje se nastavak trenda, kojeg će vjerojatno potpomoći pojačani socijalni i mirovinski transferi uoči izbora (koji bi mogli dodati još 2 pp na nominalni rast BDP-a!), što sve dodaje uvjerljivosti procjeni o rastu BDP-a za čitavu 2007. mnogo bliže 6 posto.
(PD)