Početak prošlog tjedna donio je nastavak slabljenja eura na domaćem deviznom tržištu unatoč zamjetnoj korporativnoj potražnji za eurima. Tečaj se uglavnom zadržavao u rasponu 7,33 – 7,34 kune za euro. U nastavku trgovanja i nadalje su bili prisutni pritisci na slabljenje eura te pad tečaja ispod 7,33 kune. Zadnji dan prošlotjednog trgovanja protekao je u predblagdanskom raspoloženju, a tečaj se uspio zadržavati ispod 7,33 kune, uz i nadalje prisutnu potražnju za devizama. Ovaj tjedan unio je malo dinamike na domaćem deviznom tržištu, a euro je dodatno oslabio te se sasvim približio razini od 7,30 kuna.

Jačanje kune
Po srednjem tečaju HNB-a euro je krajem prošlog i početkom ovoga tjedna zadržavan neznatno iznad 7,33 kune, a u idućim danima pao je na niže razine. Dolar je početkom ovoga tjedna vrijedio manje od 5,48 kuna, ali je pod utjecajem slabljenja dolara na svjetskim tržištima najznačajnija valuta oslabila i prema kuni. U drugoj polovici ovoga tjedna dolar je oslabio prema 5,44 kune. Ukupno je od početka ove godine kuna ojačala prema brojnim valutama. Primjerice, prema japanskom jenu kuna je u promatranom razdoblju ojačala za oko 5,3 posto, prema američkom dolaru za oko 2,5 posto, prema švicarskom franku za oko 3,1 posto, a prema euru 0,4 posto. Na svjetskim deviznim tržištima euro prošlog tjedna nije bilježio veće pomake prema dolaru te se tečaj uglavnom kretao u rasponu 1,3370 – 1,3440 dolara za euro. Pojačan pritisak na slabljenje eura bio je prisutan pred kraj prošlog tjedna kada je euro oslabio na ispod 1,3370 dolara. Takvo kretanje nije dugo potrajalo jer je na kraju prošlog tjedna euro uspio ojačati na iznad 1,3420 dolara. Dio tržišta smatra da su i dalje prisutni pritisci na jačanje eura, prvenstveno zbog povoljnih gospodarskih kretanja u eurozoni te zbog očekivanja daljnjeg povećanja kamatne stope Europske središnje banke (ECB) koja iznosi 4 posto. Od početka ovoga tjedna euro se nastavio zadržavati iznad 1,3420 dolara, uz povremena jačanja sve do razine od 1,3470 dolara. Oscilacije tečaja nisu bile znatne, a pritisak na slabljenje eura nakratko je bio prisutan sredinom ovoga tjedna.

Od početka ove godine euro je ojačao prema brojnim valutama. Primjerice, prema japanskom jenu ojačao je za oko 5,2 posto, prema američkom dolaru oko 2,1 posto, prema švicarskom franku za oko 2,8 posto te za neznatnih 0,4 posto prema britanskoj funti. U odnosu na neke istočnoeuropske valute euro je od početka ove godine ipak oslabio: za oko 1,5 posto prema slovačkoj kruni te oko 1,7 posto prema mađarskoj forinti. Važno je spomenuti da je japanski jen prošlog tjedna nastavio bilježiti nepovoljna kretanja. Naime, na kraju prošlog tjedna jen je pao na 124,13 jena za dolar, odnosno na najnižu razinu prema dolaru još od prosinca 2002. godine. U jednom trenutku jen je oslabio na 166,58 jena za euro što je najniža vrijednost jena prema euru još od uvođenja zajedničke europske valute u siječnju 1999. godine. Na slabljenje jena utjecalo je smanjenje interesa za ulaganja s niskim prinosima u Japanu, a povećavanje ulaganja u države gdje je prinos veći (SAD, V. Britanija, Novi Zeland…). Dodatni pritisak na slabljenje jena stvarale su i špekulacije da japanski visoki dužnosnici smatraju da jen nije previše slab.

Oporavak jena
Ovoga tjedna jen se ipak uspio oporaviti. Primjerice, samo u srijedu jen je zabilježio najveći dnevni rast i prema euru i prema dolaru u posljednjih 10 tjedana. Prema podacima Bloomberga, jen je ojačao prema 13 od 16 najaktivnije trgovanih valuta koje prati Bloomberg. Smanjenje ulaganja u rizičnija tržišta i imovinu utjecali su na jačanje jena. Od ovotjednih događanja na azijskim tržištima potrebno je spomenuti da je japanski jen ojačao i prema novozelandskom dolaru u australskom dolaru, a neke druge valute, poput filipinskog pesa i malezijskog ringgita, zabilježile su zamjetan pad prema američkom dolaru.

Japan ima najnižu kamatnu stopu

Na slabljenje dolara proteklih dana utjecali su i neki obeshrabrujući gospodarski pokazatelji za SAD. Primjerice, narudžbe trajnih dobara u svibnju bile su u padu, a prodaja postojećih domova pala je na najnižu razinu u posljednje četiri godine. Objava takvih pokazatelja ne bi trebala djelovati na Američku središnju banku (FED) da razmotri povećanje svoje kamatne stope. Kamatna stopa u SAD-u je 5,25 posto, eurozone 4 posto, u Novom Zelandu 8 posto, u Australiji 6,25 posto, a Japan ima najnižu kamatnu stopu među razvijenim gospodarstvima (0,5 posto).

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

inovativan alat

Više ne gledaju samo CV i intervju: Ova tvrtka kandidate testira na potpuno nov način