Neredima na ulicama Teherana te napadima na benzinske postaje u noći sa ponedjeljka na utorak Iranci su odgovorili na iznenadnu vladinu odluku o racionalnijoj potrošnji benzina. Od prekujučer, naime, tamošnji vozači smiju kupiti najviše 100 litara benzina (26 galona) mjesečno, dok je taksistima dozvoljena potrošnja od 800, a vladinim vozačima do 300 litara. Iransko ministarstvo nafte odluku je objavilo samo tri sata prije nego je ona stupila na snagu, u ponoć, pa su se odmah stvorili dugi redovi vozila pred crpkama kako bi se spremnici posljednji put napunili do vrha, prije početka ograničenja. Ovo je iznimno osjetljivo pitanje u Iranu čije je stanovništvo naviklo trošiti mnogo benzina, a plaćati ga malo. Vlada je više od mjesec dana planirala uvesti racionalniju potrošnju, koja je trebala stupiti na snagu još 21. svibnja, no konačna odluka je stalno odgađana. U svibnju je vlada smanjila subvencije za benzin zbog čega je njegova cijena skočila 25 posto, međutim i nakon tog porasta cijena litra benzina se prodaje za samo 1000 riala (60 lipa). Unatoč golemim rezervama (drugi je proizvođač sirove nafte u organizaciji OPEC), Iranu nedostaju kapaciteti za rafiniranje nafte stoga uvozom mora zadovoljiti oko 40 posto svojih potreba za benzinom, što postaje problematično u trenutku kad su svjetske sile zaprijetile novim sankcijama zbog spora o iranskom nuklearnom programa. Iran neće prekinuti proces obogaćivanja urana, izjavio je, dan prije sastanka s Javierom Solanom, glavni iranski pregovarač za nuklearna pitanja Ali Larijani odbijajući time glavni zahtjev koji je UN postavio Teheranu.

Larijani se s EU-ovim izaslanikom za vanjsku politiku sastao u Madridu, no sastankom nije napravljen gotovo nikakav pomak. “Prekid obogaćivanja urana nije rješenje iranskoga nuklearnog pitanja… Iran to ne može prihvatiti”, rekao je Larijani novinarima dodajući da Iran neće pristati na razgovore s bilo kakvim preduvjetima. Problem za Iran mogao bi nastati ako se uvedu sankcije na uvoz benzina pa je racionalnija potrošnja benzina razumna. No istodobno, skuplje gorivo moglo bi potaknuti inflaciju u zemlji što je još jedan problem o kojem iranska vlada mora voditi brigu. Veći rast cijena nesumnjivo bi doveo do nezadovoljstva građana, koji su već prvih sati po objavi ograničene kupnje benzina izazvali nerede u glavnom gradu. Prema izvješćima iranskih medija, vandali su napali nekoliko crpki, no zasad nema podataka koliko je postaja napadnuto niti kolika je šteta. Državni radio je objavio da su neki izgrednici privedeni, međutim, nije naveden njihov broj. U posljednjih pet godina potrošnja benzina u Iranu rasla je po stopi od 10 posto, podacti su Međunarodnog monetarnog fonda. Istodobno, Teheran je sa 14 milijuna stanovnika postao jedan od najnapučenijih gradova na svijetu koji ovisi o automobilskom prometu. U odnosu na druge svjetske gradove, njegov javni prijevoz je nerazvijen, a postoje tek dvije linije podzemne željeznice. Isto tako, najkorišteniji automobil u Iranu je Nissanov Patrol koji troši oko 25 litara na 100 kilometara. Za uvezeni benzin Iranci godišnje plate približno pet milijardi dolara, a vladini dužnosnici još se nisu očitovali o nastalim događajima niti o budućoj proizvodnji i nabavi goriva. Racionalnija potrošnja ne ide na ruku niti krijumčarima čiji će biznis sada biti onemogućen. Naime, zahvaljujući iznimno niskim cijenama benzina u Iranu, gorivo se ilegalno prodaje u Turskoj, Afganistanu, Pakistanu i Iraku gdje se benzin prodaje po tržišnim cijenama.