O uspjehu crnogorskog tržišta kapitala govori činjenica kako je dionicama na dvije crnogorske burze trgovalo čak 40 posto građana, a aktivno na tržištima u Crnoj Gori trguje deset posto građana, moglo se čuti proteklog vikenda u Budvi na Prvoj konferenciji Montenegroberze. Tržišta u razvoju, kakvo je i crnogorsko, susreću se s nizom problema, ali je jedan od najvećih slabo poštivanje pravila korporativnog upravljanja. Na konferenciji koju su organizirale Montenegroberza i Federacija euroazijskih burzi (FEAS) sudjelovalo je trideset govornika i više od tristo predstavnika burzi, medija i ulagača iz regije bivše Jugoslavije, cijelog Mediterana kao i ostatka Europe.

Liberalni zakoni
Govoreći o atraktivnosti ulaganja na tržište Crne Gore, Zoran Đikanović iz komisije za vrijednosne papire započeo je izlaganje citatom Adama Smitha i naglasio kako je crnogorsko gospodarstvo temeljeno na liberalnim ekonomskim načelima, što je podcrtao nekim financijskim podacima. Tako u Crnoj Gori stopa poreza na dodanu vrijednost iznosi 17 posto, porez na dohodak je 15 posto, porez na dobit iznosi devet posto, a poreza na kapitalnu dobit u Crnoj Gori nema. Crnu Goru još očekuje pretvaranje PIF-ova u investicijske fondove, pokretanje poslova skrbništva, kao i pokretanje fondova s regionalnim ulaganjima, koje priželjkuju domaći crnogorski ulagači, od kojih je jedan broj svoj kapital zaradio prodajom nekretnina i zemljišta Rusima, koji, kažu Crnogorci, ne pitaju za cijene kad žele kupiti određeni komad zemljišta, posebice na primorju. Adam Cleary, iz Monte Cristo Capital Limiteda, kompanije za upravljanje investicijama, izjavio je tijekom panel diskusije o mogućnostima burzi da unaprijede tržište kapitala kako bi se burza trebala znatno aktivnije uključiti u pružanje informacija ulagačima na određenom tržištu, spomenuvši u tom kontekstu i crnogorsko. Kako je naglasio Cleary, samo transparentnost poslovanja kompanija privlači ulagače na nova tržišta. Regulator koji inzistira na transparentnosti tržišta indirektno će omogućiti lansiranje novih privatizacija putem burze, start-up IPO-a, nova izdanja obveznica i ostalih instrumenata trgovanja na burzi. Burze bi se trebale zalagati za prava malih investitora za razliku od države koja je često sklona strateškim partnerima, zaključio je Cleary. Marinko Papuga iz Hrvatske poštanske banke je za diskusije izjavio kako je moguće vidjeti zahlađenje na tržištima koje se gleda sa zadovoljstvom, ali i određenom dozom zabrinutosti. Papuga je uz prešutno odobrenje dijela publike naglasio kako je cjenovni balon u regiji napuhala pohlepa, a zadnji bikovski trend upućuje na to da je regija još donekle sigurna.

Nema konkurencije
Zabrinjavajući je i mali float dionica koji povećava regionalni cjenovni balon. Za rasprave o mogućim regionalnim spajanjima i suradnji burzi u regiji među sudionicima konferencije mogla se čuti i teza kako među burzama prave konkurencije nema, osim veće atraktivnosti zbog likvidnosti tržišta. Sve burze imaju slična pravila i slične troškovnike te slične sustave trgovanja. Regionalni direktor OMX-a za Bliski istok Ulf Axman naglasio je kako male burze ne moraju nužno biti progutane od velikih niti je nužno njihovo spajanje dok god mogu poslovati profitabilno.

U Tirani još bez trgovine dionicama

Jedan od kurioziteta konferencije svakako je bilo i izlaganje direktorice burze u Tirani Anile Fureraj, koje je zorno oslikalo nerazvijenost tamošnjeg tržišta. Naime, u Albaniji se uopće ne trguje dionicama iako burza postoji još od 1996. godine. Na tiranskoj se burzi trguje državnim trezorskim zapisima i obveznicama, i to dvaput tjedno po dva sata, a trgovanje i knjiženje se radi ručno. Na pitanje iz publike kada će dionice biti izlistane, Fureraj je odgovorila: “Čim bude moguće”. Nakon završetka diskusije, Fureraj je opkolila grupa investitora zainteresiranih za albansko tržište.