EN DE

Tajkuni postaju i veleposjednici

Autor: Rato Petković
02. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Beograd – U privatizaciji društvene i državne imovine u Srbiji vlada prava jagma za poljoprivrednim gazdinstvima jer se njihovom kupnjom dobivaju u vlasništvo vrlo kvalitetne obradive površine po prilično niskim cijenama koje ne prelaze četiri tisuće eura po hektaru. Najčešći kupci poljoprivrednih kombinata dosad su bili kompanija Delta M, MK Komerc i mesna industrija “Matijević”, koji su zajedno već zaposjeli više od pedeset tisuća hektara. U srbijanskoj su vladi kasno shvatili da se prodajom kombinata otuđuje i zemljište u državnom vlasništvu na kojemu su poljoprivredna poduzeća imala prava korištenja, ali ne i vlasništva. U pripremi je Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se treba onemogućiti dosadašnja praksa. Prema tom zakonskom tekstu, čije je usvajanje najavljeno za travanj, državno zemljište se može davati u zakup, ali ne smije se prodavati.Izgleda da će spomenuta zakonska odredba stići s velikim zakašnjenjem jer, prema riječima Ivane Dulić-Marković, ministrice za poljoprivredu, dvije trećine kombinata zajedno s državnim zemljištem već je prešlo u privatno vlasništvo. Gospodarska komora Srbije zatražila je da se prekine privatizacija poljoprivrednih kombinata dok se zakonom ne uredi to područje. Najveći protivnici donošenja zakona, kojim se onemogućava prodaja državnog zemljišta su poljoprivredna poduzeća jer im time znatno pada cijena. Protiv zakona su i profesori koji su imali ulogu privatizacijskih savjetnika u postupku privatizacije kombinata. Kako god bilo, Agencija za privatizaciju zasad ner prekida s raspisivanjem tendera.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Beograd – U privatizaciji društvene i državne imovine u Srbiji vlada prava jagma za poljoprivrednim gazdinstvima jer se njihovom kupnjom dobivaju u vlasništvo vrlo kvalitetne obradive površine po prilično niskim cijenama koje ne prelaze četiri tisuće eura po hektaru. Najčešći kupci poljoprivrednih kombinata dosad su bili kompanija Delta M, MK Komerc i mesna industrija “Matijević”, koji su zajedno već zaposjeli više od pedeset tisuća hektara. U srbijanskoj su vladi kasno shvatili da se prodajom kombinata otuđuje i zemljište u državnom vlasništvu na kojemu su poljoprivredna poduzeća imala prava korištenja, ali ne i vlasništva. U pripremi je Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se treba onemogućiti dosadašnja praksa. Prema tom zakonskom tekstu, čije je usvajanje najavljeno za travanj, državno zemljište se može davati u zakup, ali ne smije se prodavati.Izgleda da će spomenuta zakonska odredba stići s velikim zakašnjenjem jer, prema riječima Ivane Dulić-Marković, ministrice za poljoprivredu, dvije trećine kombinata zajedno s državnim zemljištem već je prešlo u privatno vlasništvo. Gospodarska komora Srbije zatražila je da se prekine privatizacija poljoprivrednih kombinata dok se zakonom ne uredi to područje. Najveći protivnici donošenja zakona, kojim se onemogućava prodaja državnog zemljišta su poljoprivredna poduzeća jer im time znatno pada cijena. Protiv zakona su i profesori koji su imali ulogu privatizacijskih savjetnika u postupku privatizacije kombinata. Kako god bilo, Agencija za privatizaciju zasad ner prekida s raspisivanjem tendera.

Autor: Rato Petković
02. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close