Na vrhu domaće bankarske scene nema nikakvih naznaka znatnijeg okrupnjavanja. To, međutim, samo čini zanimljivijom inicijativu za povećanje dopuštene koncentracije u bankarskom sektoru, s kojom u petak istupila Hrvatska udruga banaka. Premda je pritom skrenuta pozornost na situaciju u drugim zemljama, uz ocjenu da postojeća koncentracija u nas nije visoka, odnosno da je niža u odnosu na prevladavajuće standarde za male zemlje, spomenutu je inicijativu teško prihvatiti tek kao načelno regulatorno pitanje. To prije što se prije samo dva-tri mjeseca za istu stvar, gotovo “ničim izazvan”, založio predsjednik Uprave Privredne banke Božo Prka. Nedugo poslije njegova istupa na financijskoj konferenciji u Opatiji čak se više kao potencijalna zainteresirana strana nametnula UniCredit grupa, za koju su u to vrijeme kružile glasine o pregovorima o novom megaspajanju (sa Societe Generaleom) koje bi imalo odraza i na odnose snaga na hrvatskom tržištu (zbog Splitske banke). No veoma brzo UniCredit je lokalno odradio povezivanje s Capitalijom, a u bankarskim krugovima sve se glasnije počelo govoriti o apetitima talijanske Intesa grupe za spajanje, odnosno preuzimanje austrijskog Erstea. Na upit talijanskoj banci Poslovni je dnevnik tada dobio niječan odgovor. No istodobno su na tržištu samo ojačale špekulacije prema kojima je Intesa već bila u dubinskom snimanju. Vrijeme će pokazati hoće li se dogoditi novi veliki europski bankarski brak. Iz postojećih domaćih propisa, međutim, jasno je da bi u Hrvatskoj on mogao zapeti na suglasnosti. Pritom problem limita nije u koncentraciji mjerenoj za najveću banku (30 posto), kao ni za najvećih pet (80 posto), već u dopuštenoj koncentraciji najvećih triju banaka (60 posto) koju bi spomenuto spajanje indirektno premašilo.
Na vrhu domaće bankarske scene nema nikakvih naznaka znatnijeg okrupnjavanja. To, međutim, samo čini zanimljivijom inicijativu za povećanje dopuštene koncentracije u bankarskom sektoru, s kojom u petak istupila Hrvatska udruga banaka. Premda je pritom skrenuta pozornost na situaciju u drugim zemljama, uz ocjenu da postojeća koncentracija u nas nije visoka, odnosno da je niža u odnosu na prevladavajuće standarde za male zemlje, spomenutu je inicijativu teško prihvatiti tek kao načelno regulatorno pitanje. To prije što se prije samo dva-tri mjeseca za istu stvar, gotovo “ničim izazvan”, založio predsjednik Uprave Privredne banke Božo Prka. Nedugo poslije njegova istupa na financijskoj konferenciji u Opatiji čak se više kao potencijalna zainteresirana strana nametnula UniCredit grupa, za koju su u to vrijeme kružile glasine o pregovorima o novom megaspajanju (sa Societe Generaleom) koje bi imalo odraza i na odnose snaga na hrvatskom tržištu (zbog Splitske banke). No veoma brzo UniCredit je lokalno odradio povezivanje s Capitalijom, a u bankarskim krugovima sve se glasnije počelo govoriti o apetitima talijanske Intesa grupe za spajanje, odnosno preuzimanje austrijskog Erstea. Na upit talijanskoj banci Poslovni je dnevnik tada dobio niječan odgovor. No istodobno su na tržištu samo ojačale špekulacije prema kojima je Intesa već bila u dubinskom snimanju. Vrijeme će pokazati hoće li se dogoditi novi veliki europski bankarski brak. Iz postojećih domaćih propisa, međutim, jasno je da bi u Hrvatskoj on mogao zapeti na suglasnosti. Pritom problem limita nije u koncentraciji mjerenoj za najveću banku (30 posto), kao ni za najvećih pet (80 posto), već u dopuštenoj koncentraciji najvećih triju banaka (60 posto) koju bi spomenuto spajanje indirektno premašilo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu