Hrvatska nastavlja reforme kako bi dosegnula standarde Europske unije i postala njezina članica, no njezini napori većinom daju spore rezultate, ocijenila je jučer američka nevladina organizacija Freedom House u godišnjim ocjenama demokracije u tranzicijskim zemljama. Razina demokracije u Hrvatskoj ove je godine dobila srednju ocjenu 3,75, a što je blago pogoršanje u odnosu na lanjskih 3,71, piše u godišnjem izvješću Freedom House, organizacija za promicanje demokracije sa sjedištem u Washingtonu. Stupanj demokracije tranzicijskih država ocjenjuje se ljestvicom od 1 do 7, s time da je 1 najviša ocjena, a 7 najniža. “Hrvatska nastavlja reforme kako bi dosegnula standarde Europske unije i pristupila njezinim institucijama, no većina njezinih napora dala je spore rezultate dok se ta zemlja nastavlja boriti s ostavštinom iz doba rata”, piše Freedom House. U izvješću se upozorava da Hrvatska ne uspijeva riješiti zločine počinjene za Domovinskog rata što je u neskladu s očekivanjima građana koji sebe već vide u okviru Europske unije. Vladi na nacionalnoj razini ostaje ocjena prošlogodišnja ocjena 3,50. “Konzervativna vlada HDZ-a uspjela je ojačati državne institucije i održati unutarnju sigurnost bolje nego prethodna vlada lijevog centra, no ne uspijeva ispuniti očekivanja u provedbi reformi na makrorazini u područjima kao što je pravosuđe ili boriti se protiv korupcije koja ostaje ukopana u državnim institucijama”, piše u izvješću. Ocjena iz stupnja demokracije neke zemlje zbirna je ocjena nekoliko potkategorija. U Hrvatskoj je i upravljanje na lokalnoj razini ocijenjeno kao i lani s 3,75 zbog sporosti u decentralizaciji vlasti. Kategoriji neovisnost pravosuđa ostala je prošlogodišnja ocjena 4,25 jer stvarni napredak nije učinjen u 2006. unatoč nekim zakonskim amandmanima, piše Freedom House i bilježi da je medijski eskponirano suđenje Branimiru Glavašu pokazalo brojne slabosti domaćeg zakonodavstva te tako pravosuđe ostaje jedan od ključnih problema u pregovorima Hrvatske s EU.

Korupcija je također ključan problema u procesu reformi za EU i unatoč razotkrivanju nekih afera Hrvatska nije ostvarila bitnih pomaka u borbi protiv korupcije te joj i tu ostaje prošlogodišnja ocjena 4,75. Izbornom procesu u Hrvatskoj ostala je prošlogodišnja ocjena 3,25, kao i ocjena za civilno društvo 2,75, no pogoršanje je nastupilo u stupnju neovisnosti i profesionalnosti medija. “Kontinuirana koncentracija i komercijalizacija poglavito tiskanih medija oslabila je cjelokupnu razinu medijskog profesionalizma i istraživačkog novinarstva”, piše Freedom House. “Skandal vezan uz imenovanja nove ravnateljice državne novinske agencije Hine pokazao je da se nastavlja utjecaj vlade i politike na medije”, nastavlja se u izvješću. Ocjena iz neovisnosti hrvatskih medija pogoršala se s 3,75 na 4,00 zbog propusta u razvoju medijskih standarda i povećane komercijalizacije medija 2006. Cjelokupna medijska slika otkriva porast novinarstva tabloidnog tipa s pozornošću posvećenom igrama na sreću, ličnostima iz sporta i spektakla, pa iako ozbiljne društvene, političke, gospodarske i kulturne teme nisu potpuno iščeznule one su uglavnom okvir za objavu reklama, a ne prostor za teme od ozbiljnog interesa. Jučer objavljeno izvješće, koje je obuhvatilo 29 zemalja središnje Europe i Euroazije, ističe da se u tranzicijskim zemljama razina demokracije pogoršava, a jača populizam i antiliberalizam, čemu je uzrok zamor reformama te politička polarizacija. U skupini tranzicijskih zemalja Europske unije stanje je ostalo nepromijenjeno u Češkoj Republici (prosječna ocjena 2,25), kao i u Estoniji (1,96), te Letoniji (2,07). Od zemalja Europske unije lošije su ove godine ocijenjene Mađarska s lanjskih 2,00 na 2,14; zatim Slovenija s 1,75 na 1,82; te Litva s 2,21 na 2,29. Stanje demokracije pogoršalo se i u Poljskoj koja je lani bila ocijenjena s 2,14, a ove godine s 2,36, zbog velike koncentracije vlasti te u Slovačkoj, kojoj je opća ocjena pala s 1,96 na 2,14. Poboljšanja su zabilježena u dvjema najnovijim članicama Europske unije: Bugarskoj koja je lanjsku ocjenu 2,93 popravila na 2,89 te u Rumunjskoj s 3,39 na 3,29. Kad je riječ o području jugoistočne Europe, Albaniji je opća ocjena demokracije pogoršana s 3,79 na 3,82. Stupanj demokracije pogoršan je u Crnoj Gori s 3,89 na 3,93. Lagano poboljšanje bilježe Bosna i Hercegovina s 4,07 na 4,04 te Srbija, s lanjske prosječne ocjene 3,71 na 3,68. Promjena nema na Kosovu kojemu ostaje prošlogodišnja ocjena 5,36 ni u Makedoniji s općom ocjenom 3,82.