Jedanaest sindikata javnih službi pokrenulo je postupak mirenja s Vladom nakon što nije postignut dogovor o povećanju plaća i materijalnih prava za 2027. godinu. Sindikati su u nedjelju izvijestili da su Gospodarsko-socijalno vijeće o pokretanju mirenja obavijestili u petak, 13. studenoga, te upozorili da, ako mirenje ne uspije, postoji mogućnost poduzimanja zakonom dopuštenih industrijskih akcija, uključujući štrajk.

PROMETNA PRAVILA

Od danas obvezna zimska oprema čak i kad nema snijega: Kazne do 1990 eura

Spor je nastao nakon četvrtog pregovaračkog sastanka, održanog 11. studenoga, na kojem je Vlada predstavila konačnu ponudu za 2027. i 2028. godinu. Sindikati su odbili pregovarati o dvogodišnjem paketu, inzistirajući na dogovoru o pravima zaposlenih za iduću godinu.

Što je Vlada ponudila?

Vladina ponuda za 2027. predviđa povećanje osnovice za obračun plaća od 2 posto od 1. siječnja te dodatnih 1,5 posto od 1. srpnja.

Uz to, zaposlenima je ponuđena naknada za prehranu od 30 eura mjesečno od 1. travnja, koja bi od 1. listopada porasla na 50 eura.

Sindikati su prihvatili predloženu dinamiku uvođenja naknade za prehranu, ali ne i povećanje osnovice. Njihov je zahtjev da osnovica od početka 2027. poraste za 3,7 posto, uz dodatno povećanje od 1,5 posto od srpnja.

Ministar financija Tomislav Ćorić ranije je poručio da je Vladina ponuda konačna te da dodatno povećanje osnovice nije u skladu s mogućnostima državnog proračuna.

Upozoravaju na rast minimalne plaće

Sindikati ističu da plaće u gospodarstvu rastu znatno brže nego u javnim službama te smatraju da bi Vladina ponuda taj zaostatak dodatno povećala.

Pozivaju se i na Vladine projekcije prema kojima bi bruto plaće u pravnim osobama u Hrvatskoj tijekom 2027. trebale porasti za 6,5 posto.

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Ćorić, Primorac i vodeći bankari: Zagreb otvara velike financijske teme

crm alati

„Problem nije u trudu prodavača, nego u tome što im sustav ne pomaže”

Posebno upozoravaju na posljedice povećanja minimalne plaće, koja će od 1. siječnja 2027. iznositi 1.130 eura bruto, odnosno 7,6 posto više nego ove godine.

Prema njihovoj ocjeni, ako osnovica od početka godine poraste za manje od tri posto, obračun plaća prema osnovici i koeficijentu za dio zaposlenih u javnim službama mogao bi rezultirati iznosom nižim od zakonskog minimalca.

Sindikati zato naglašavaju da ne mogu odustati od dvaju ključnih zahtjeva: da plaća nijednog zaposlenika ne bude niža od minimalne te da primanja u javnim službama rastu barem jednako kao prosječna plaća u gospodarstvu.

„Već četiri godine nemamo granske kolektivne ugovore”

U zajedničkom priopćenju sindikati tvrde da su tijekom pregovora već odustali od dijela početnih zahtjeva kako bi omogućili postizanje dogovora.

Ipak, smatraju da Vlada nije ponudila dovoljno povećanje plaća kako bi se očuvala kupovna moć zaposlenih.

Upozoravaju i da već dvije godine nije postignut dogovor o osnovici i materijalnim pravima te tvrde da zaposleni u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi i drugim javnim službama zbog izostanka dogovora već četiri godine nemaju granske kolektivne ugovore.

Sindikati odgovornost za takvo stanje pripisuju Vladi te poručuju da bi postupak mirenja trebalo iskoristiti za obnovu kolektivnih pregovora.

Što slijedi i kada je moguć štrajk?

Postupak mirenja posljednji je pokušaj da se spor riješi dogovorom prije eventualnih industrijskih akcija.

Prema Zakonu o radu, u sporovima koji mogu dovesti do štrajka mirenje je obvezno ako stranke nisu dogovorile drugi postupak mirnog rješavanja spora.

Ako se strane ne dogovore drukčije, postupak se mora dovršiti u roku od pet dana od dostave obavijesti o sporu.

Ne postigne li se dogovor, sindikati mogu krenuti u daljnje zakonom propisane aktivnosti, uključujući organiziranje štrajka. Štrajk, međutim, zasad nije najavljen za određeni datum.

Sindikati poručuju da bi Vlada postupak mirenja trebala iskoristiti za poboljšanje ponude i postizanje dogovora koji će zaposlenima u javnim službama osigurati primjeren rast plaća.