Norveška uvodi ograničenja za nove podatkovne centre nakon što je potražnja za priključcima na elektroenergetsku mrežu narasla do razine koju država više ne smatra održivom.

Nova pravila

Velike promjene za vozače: U susjednoj zemlji kazne za brzinu računat će se po svakom kilometru prekoračenja

Nacionalni operator mreže Statnett u ponedjeljak je privremeno zaustavio nove rezervacije mrežnog kapaciteta za podatkovne centre dok država priprema novi sustav dozvola i pravila za njihov razvoj.

Razlog je snažan rast potražnje za električnom energijom povezan s umjetnom inteligencijom.

Ministar energetike Terje Aasland rekao je da je Statnett od početka godine zaprimio zahtjeve za nove priključke ukupne snage oko 26.000 megavata, više od trenutačnog maksimalnog opterećenja cijelog norveškog elektroenergetskog sustava.

Čak 75 posto tih zahtjeva odnosi se na podatkovne centre.

Već rezervirane tisuće megavata

Službeni podaci dodatno pokazuju razmjere interesa.

Podatkovni centri trenutačno su priključeni na norvešku mrežu sa snagom od oko 800 MW, za dodatnih 4.200 MW već je rezerviran kapacitet, a projekti ukupne snage još 9.100 MW čekaju u redu.

Uz to postoje upiti za dodatnih 18.000 MW novih priključaka.

Važno rješenje

Ne podnosite stomatološke zahvate ili imate snažan refleks povraćanja? Postoji i drugačiji pristup

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Za usporedbu, maksimalna potrošnja električne energije cijele Norveške nešto je viša od 25.000 MW.

Norveška proizvodi više električne energije nego što troši i tradicionalno je neto izvoznik, ali vlasti upozoravaju da bi sadašnji tempo razvoja podatkovnih centara u idućim godinama mogao pretvoriti višak u manjak te povećati cijene električne energije.

Ne žele sve podatkovne centre

Norveška vlada zato priprema sustav dozvola kojim želi odlučivati koji su podatkovni centri dovoljno važni da bi dobili pristup ograničenom zemljištu i elektroenergetskoj infrastrukturi.

„Želimo bolje kontrolirati rast podatkovnih centara i osigurati da dobijemo one koji su nam doista potrebni“, rekao je ministar digitalizacije i javne uprave Torgeir Micaelsen.

Prednost bi trebali imati centri koji podržavaju obranu, policiju, hitne službe, zdravstvo, mobilne komunikacije, financijski sustav i drugu kritičnu infrastrukturu.

Vlada istodobno najavljuje ograničavanje pristupa zemljištu i električnoj energiji za dio globalnih pružatelja računalnih i cloud usluga te za centre povezane s kriptovalutama. Kriptovalutni centri, prema službenoj najavi, neće se smatrati društveno korisnima.

Podatkovni centri morat će platiti veći dio troška

Promijeniti bi se trebala i raspodjela troškova.

Norveška vlada želi da veliki novi potrošači plaćaju veći dio troškova proširenja elektroenergetske mreže i posljedica koje njihova potrošnja stvara za sustav.

Razmatra se i mogućnost da veliki podatkovni centri sami sudjeluju u izgradnji novih izvora električne energije.

Među opcijama koje vlada izrijekom spominje su pučinske vjetroelektrane, ali i plinske elektrane s hvatanjem i skladištenjem ugljikova dioksida.

Statnett upozorava i da problem nije samo količina potrošene energije. Veliki podatkovni centri mogu vrlo brzo mijenjati svoju potrošnju, što stvara dodatne izazove za stabilnost elektroenergetskog sustava.

Privremena obustava novih rezervacija mrežnog kapaciteta trebala bi trajati najdulje do 1. kolovoza 2027., dok se ne uspostave nova pravila.

Europa sve više steže pravila

Norveška nije jedina europska zemlja koja pokušava ograničiti posljedice brzog širenja AI infrastrukture.

Portugal priprema pravila prema kojima će novi podatkovni centri morati koristiti obnovljivu energiju te tehnologije hlađenja koje ne troše pitku vodu ili druge izvore koji bi mogli ugroziti opskrbu stanovništva i gospodarstva. U toj zemlji trenutačno je u razvoju više od 2,6 GW kapaciteta podatkovnih centara.

U Finskoj je policija pak pokrenula istragu protiv Googleove podružnice Tuike Finland zbog sumnje da su pripremni radovi na budućem podatkovnom centru kod Muhosa provedeni prije dovršetka potrebnih procjena utjecaja na okoliš.

Pritisak raste i drugdje u Europi. Prosvjedi protiv velikih podatkovnih centara posljednjih su dana održani u više zemalja, a europska povjerenica Henna Virkkunen poručila je da Europa treba vlastite AI kapacitete, ali da njihova izgradnja ne smije dovesti do naglog rasta računa za struju, nestanaka električne energije ili štete za okoliš.

Rasprava tako više nije samo pitanje koliko Europa može izgraditi podatkovnih centara, nego i tko će dobiti prednost u korištenju ograničene električne energije i tko će platiti proširenje mreže potrebno za AI bum.