Uwe Gregorius, predsjednik Uprave Siemensa d.d. i prof. dr. Vedran Mornar, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, potpisali su jučer pismo namjere kojim su započeli suradnju na projektu primjene IC tehnologija u maslinarstvu nazvanog MasliNET. Cilj projekta na kojem će se raditi najmanje tri godine i koji će stajati ne manje od milijun kuna izgradnja je koncepta mreže inteligentnih senzora za praćenje mikroklimatskih uvjeta te pojave štetnika, u prvom redu maslinove muhe u maslinicima, sustava prikupljanja informacija i njihove obrade. Namjena je partnera primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije stvoriti uvjete za kvalitetniji uzgoj domaće masline te u drugoj fazi ovaj jedinstveni projekt u Hrvatskoj primijeniti u pokusnom masliniku u Dalmaciji. Tom automatiziranom kontrolom štetnika moći će se pravodobno i pravilno kotrolirati upotreba pesticida, što je jedan od ne samo poticaja ekološke proizvodnje hrane nego i razvoja maslinarstva na obali i otocima. U posljednjih deset godina maslinarstvo je u uzletu i procjene kazuju da je posađeno više od milijun stabala, što znači da ih je ukupno oko 4,5 milijuna, dok ih je za usporedbu, prije drugog Svjetskog rata, bilo više od 100 milijuna. Kada masline napadnu nametnici tada je i ulje, iako se koriste pesticidi u njihovu uništavanju, manje kvalitetno. Vrhunska kvaliteta, tvrde stručnjaci, može se ostvariti upravo primjenom IC tehnologija. Ukratko, s automatskom kontolom štetnika na maslinama prvi put u svijetu, koliko je poznato, prof. dr. Vedranu Bilasu s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, počet će se u Dalmaciji. Takvi projekti jedino se još u Kaliforniji koriste u uzgoju vinograda, a u Nizozemskoj krumpira. Partneri na znanstveno-istraživačkom projektu primjene bežičnih senzorskih mreža u uzgoju masline su Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu i Siemens d.d. Fakultet će raditi na razvoju osjetilnih čvorova, algoritama za obradu informacija i komunikaciji čvorova, prikupljanju podataka iz bežične mreže senzora u središnje računalo i obradi tih podataka. Siemens kao jaka kompanija iz ICT domene sudjeluje na projektu kroz potporu istraživačko-razvojnom radu FER-a, primjenom svojih tehnoloških rješenja i integracijom sustava.

Potpisom pisma namjere partneri planiraju proširiti suradnju s istraživačkim ustanovama iz područja poljoprivrede kao što je Sveučilište u Zadru, Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja. Bežična senzorska mreža na jednom stablu masline treba dati informacije potrebne za praćenje mikroklime, stanja tla, biljke i prisutnosti štetnika – maslinove muhe. Informacije se potom koriste za pravilnu uporabu pesticida i eventualno za razvoj novih prognostičkih modela. Maslinove muhe (Bactrocera oleae) sada se, tumači Josip Ražov sa Sveučilišta u Zadru, ručno hvataju na mamce “žute ploče” i prebrojavaju u ciklusima od nekoliko dana. Znanstveno-istraživačkim pilot projektom MasliNET koristili bi se bežični senzorski čvorovi smješteni u krošnji masline zajedno s ljepljivim mamcem, klopkom. Bežična mreža senzora automatizirala bi postupak, smanjila trošak ljudskog i terenskog rada, zatim predočila geografsku raspodjelu rasprostranjenosti i širenja nametnika te omogućila analizu pojave muhe na širem području. Osim u poljoprivredi, bežične mreže osjetila mogu biti korisne i u medicini i ekologiji, potom prometu, industriji, vojsci i graditeljstvu. Primjerice, bežična senzorska mreža inteligentne kuće upravlja mikroklimom i potrošnjom energije, upravlja uređajima za rasvjetu, grijanje i klimatizaciju te ima udaljeni nadzor i kontrolu tih sustava. Kod maslina pak njegova primjena znači manji obilazak terena, odnosno maslinika što stručnim poljoprivrednim službama smanjuje utrošak radnog vremena i goriva, a omogućuje im praćenje u svakom trenutku na neograničenom broju lokacija koje se nalaze na obali i brojnim otocima. Ukratko, bežičnu mrežu senzora činit će čvorovi malih dimenzija, računala vrlo ograničenih mogućnosti koja prikupljaju podatke iz okoline u kojoj se nalaze, obrađuju, lokalno donose odluke i bežično komuniciraju s ostalim čvorovima u mreži putem definiranog protokola. Ideja je također da čvorovi budu u energetskom slislu autonomni, odnosno da koriste baterije za napajanje ili energiju iz okoline gdje se nalaze. Komunikacija među čvorovima bit će lokalna i kratkog dosega, a da bi mreža komunicirala s udaljenim računalima, koristit će tehnologije bežične kommunikacije velikih računala.