Trgovački sud u Beogradu u utorak je otvorio stečajni postupak nad Alta bankom, a Agencija za osiguranje depozita najavila je da će do 6. studenog objaviti informacije o datumu početka isplate osiguranih iznosa. Agencija je imenovana za stečajnog upravitelja, a njezin Upravni odbor donio je odluku o izboru Banke Poštanske štedionice za banku koja će isplaćivati ​​osigurane iznose deponentima Alta banke.

“Do petka, 6. studenog 2026. godine, Agencija će na svojoj web stranici (www.aod.rs) objavljivati ​​informacije o datumu početka isplate osiguranih iznosa, kao i pregled mreže poslovnica Banke Poštanske štedionice u kojima će se vršiti isplata. Agencija za osiguranje depozita dužna je početi isplaćivati ​​osigurane iznose depozita u sljedećih sedam radnih dana”, navodi se na internetskoj stranici agencije.

Novca za osigurane depozite ima

Deponenti će moći podići svoje osigurane iznose u roku od tri godine.

“Sustav osiguranja depozita štiti fizičke osobe, poduzetnike, kao i mikro, male i srednje pravne subjekte do maksimalnog iznosa od 50 tisuća eura, bez obzira na valutu ili vrstu bankovnog računa. Sve osigurane osobe moći će pristupiti sredstvima koja su držale u Alta banci putem banke isplate – Banke Poštanska Štedionica. Dinarski depoziti isplaćivat će se u dinarima, a devizni depoziti u eurima”, navodi AOD.

Fond za osiguranje depozita, kako je navedeno, raspolaže s dovoljno novca za isplatu svih osiguranih iznosa deponentima Alta banke.

“Operativni kapaciteti Agencije stavljeni su u upotrebu radi što učinkovitije isplate osiguranih iznosa. Informacije o daljnjem postupku bit će pravovremeno objavljene na internetskoj stranici Agencije i u medijima”, dodaje se u publikaciji.

Narodna banka Srbije ranije je objavila da je, nakon provedenih kontrolnih aktivnosti i nametanja privremenih mjera, a s ciljem zaštite deponenata i drugih vjerovnika te sprječavanja širenja bilo kakvih negativnih učinaka na društvo i gospodarstvo, 30. listopada oduzela dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd.

kupnja

Do 480 km dosega i prostran prtljažnik: upoznajte MGS5 EV

Pametan potez

Investicija koja ne traži velike uplate ni stalno planiranje: zlato možete stjecati automatski, iz mjeseca u mjesec

Narodna banka Srbije objavila je da će u roku od tri radna dana od donošenja odluke Trgovačkog suda u Beogradu o otvaranju stečajnog postupka biti objavljena obavijest o uvjetima, mjestima i rokovima isplate osiguranih depozita, kao i druge relevantne informacije za klijente.

Problemi nizu tvrtki

No, osim same Alta banke i njezinih klijenata, njezin stečaj izazvat će probleme nizu kompanija, pa i onih u državnom vlasništvu. Oduzimanje dozvole za rad Alta banci nije ugrozilo poslovanje ni financijsku stabilnost Elektroprivrede Srbije, navodi se u priopćenju za javnost ove tvrtke, koja je, inače, naplaćivala električnu energiju putem banke Davora Macure. Međutim, kako kažu iz EPS-a, 0,5 posto ukupnog mjesečnog priljeva od naplate električne energije bilo je na računima u Alta banci i ta sredstva potraživat će se ​​u stečajnom postupku.

EPS je, kako je navedeno, razvio dugoročnu suradnju i otvorio račune u još devet banaka u Srbiji: Addiko, AikBanci, Intezi, Poštanskoj štedionici, Bank of China, Ersteu, NLB-u, OTP-u i UniCreditu.

Dominantni dio EPS-ovih platnih transakcija odvijao se i nastavlja se odvijati putem Banke Poštanska štedionica. Svi kupci na komercijalnoj i rezervnoj opskrbi, kao i kućanstva i mali kupci iz četiri regionalna područja – Niša, Novog Sada, Kraljeva i Kragujevca, plaćaju račune za električnu energiju putem računa u ovoj banci, navodi se u priopćenju za javnost koje je EPS poslao kao odgovor na pitanja Nove ekonomije.

“Uplata je izvršena isključivo za Centar za podršku osiguranoj opskrbi u Beogradu putem računa Alta banke. EPS nije štedio ni akumulirao novac od uplate u Alta banci, već je on svakodnevno korišten za podmirenje tekućih obveza tvrtke, s približno ujednačenim dnevnim priljevom i odljevom”, kažu iz EPS-a. To znači da je EPS na računu Alta banke imao više od 50 tisuća eura, imajući u vidu da se iznosi manji od toga isplaćuju odmah, u zakonski određenom roku, a veći iznosi nakon što je stečajni postupak završen.

Ekonomist Božo Drašković kaže da je i prije godinu dana bilo “crvenih lampica” u poslovanju Alta banke i Alta grupe te da apsolutna odgovornost leži na Narodnoj banci Srbije jer nije reagirala na vrijeme. Javno tužiteljstvo za organizirani kriminal objavilo je da su u slučaju Alta banke uhićene tri osobe, a vlasnik, Davor Macura, osumnjičen je za izvlačenje novca iz blagajne – 45 milijardi dinara, što je više od 380 milijuna eura.

Macuri je određen pritvoren do 48 sati i, kako je njegov odvjetnik jučer rekao za N1, a danas bi trebao biti saslušan u nadležnom tužiteljstvu.

Narodna banka Srbije oduzela je dozvolu za rad banke, a prije toga nije izdavala izjave da postoje problemi u radu ove banke.

“Imamo (ne)odgovornost središnje banke. Postoji zakon koji je prilično dobar. Svaka tri mjeseca banke izrađuju bilance i račune dobiti i gubitka. Bilanca pokazuje što se događa s novcem”, dodaje. Kako kaže, banka je institucija koja posuđuje novac od deponenata i onih koji posluju preko banke i taj novac ulaže u kredite.

“Pogledao sam podatke. Negdje su depoziti, ono što smo svi dali kao kratkoročna ili oročena sredstva, predani u eurima 1,6 milijardi. Kad se pogledaju plasmani, koje je banka plasirala, to je 930 milijuna eura plasmana. Gdje je ostatak novca?”, pita ekonomist, imajući u vidu da se iznosi manji od toga isplaćuju odmah, u zakonski određenom roku, a veći iznosi nakon što je proveden stečajni postupak. Ističe da je, kako kaže, NBS svojim ranijim najavama obmanula javnost, kao i da je najava viceguvernera “amnestija od odgovornosti”.

“Ljudi su skloni upravljati tuđim resursima prisvajajući ih za sebe. Ali zato postoji kontrola, ovdje je izostala rigorozna kontrola NBS-a, odgovornost viceguvernera i Vijeća guvernera. Moj je dojam da su kupili amnestiju od odgovornosti… Nisam bio toliko iznenađen viješću. To se moglo očekivati. Stvoren je sustav neodgovornosti i nezakonitih aranžmana”, ukazuje sugovornik N1 i dodaje da je “u toj banci zarobljena ogromna količina novca”, zaključuje Drašković.