Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 posto, znatno više od europskog prosjeka od 5,5 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u EU dosegnuli su 7686 milijardi eura.

Hrvatska je prošle godine bila među pet članica EU-a s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. povećani za 9,3 posto.

EU ukupno 7,68 bilijuna eura

Veći relativni rast zabilježile su samo Rumunjska, s porastom od 10,5 posto, Bugarska s 10,4 posto te Malta s 9,4 posto. Iza Hrvatske slijedi Litva, u kojoj su prihodi porasli za 8,4 posto. Riječ je o znatno većem povećanju od prosjeka Europske unije, u kojoj su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 posto, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7,68 bilijuna eura.

Porezni prihodi nominalno su porasli u svim članicama EU-a, no razlike među državama pokazuju da se njihov rast odvijao različitom dinamikom. Pritom povećanje ukupno prikupljenih prihoda ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječu gospodarski rast, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.

Prema Eurostatu, Hrvatska je 2025. godine bila na drugomu mjestu u EU-u prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u odnosu na BDP, s 19 posto, odmah iza Švedske s 20,8 posto. Slijede Mađarska sa 17,3 posto i Grčka sa 17,2 posto. U tu skupinu neizravnih poreza ubrajaju se porez na dodanu vrijednost, trošarine, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.europa

Istodobno je Hrvatska među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu prema BDP-u. Taj je udio iznosio 7,8 posto, dok je prosjek Unije bio 13,2 posto.

Na razini cijele Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40,7 posto BDP-a, što je povećanje za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. U eurozoni taj je odnos povećan s 40,7 na 41,3 posto. Najveće porezno opterećenje, mjereno udjelom poreza i socijalnih doprinosa prema BDP-u, zabilježeno je u Francuskoj (46%), zatim Belgiji (44,7%), Danskoj (44,3%) i Austriji (43,9%).

eurorap metodologija

Od Dubrovnika do Osijeka: 2,7 milijuna eura za sigurnije državne ceste

tehnički pregledi

Sigurniji transport uz napredne sustave, ispravna vozila i bolje planiranje

Italija je s udjelom od 43 posto također bila iznad europskog prosjeka. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Irska s 22,7 posto, Rumunjska s 29,3 posto, Malta s 30,3 posto te Bugarska s 30,6 posto. Udio poreza i doprinosa u odnosu na BDP povećan je u 19 članica EU-a, a smanjen u osam, pri čemu je najveći rast zabilježila Njemačka, s 40,3 na 41,4 posto.

Što pokreće rast prihoda

Eurostat navodi da je povećanju poreznih prihoda posljednjih godina pridonio gospodarski oporavak, ali i inflacija te rast socijalnih doprinosa. U 2025. socijalni doprinosi činili su 14,3 posto BDP-a Unije, porezi na dohodak, dobit i imovinu 13,2 posto, a porezi na proizvodnju i uvoz 12,9 posto.