Krediti kućanstvima na kraju rujna dosegnuli su 29,6 milijardi eura, što je 2,9 milijardi eura više nego godinu prije, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.
Na godišnjoj razini krediti kućanstvima porasli su 10,9 posto. Njihov rast tako je ostao vrlo snažan, iako je blago usporio u odnosu na kraj lipnja, kada je iznosio 11 posto.
Istodobno su depoziti kućanstava porasli 5,2 posto, odnosno manje od upola brže od kredita, te su krajem rujna iznosili 43,9 milijardi eura.
Kućanstva tako i dalje u bankama drže znatno više depozita nego što imaju kredita, ali se razlika smanjuje jer zaduženost raste brže.
Gotovinski krediti ponovno ubrzavaju
Od ukupno 29,6 milijardi eura kredita kućanstvima, 15 milijardi eura odnosilo se na stambene kredite, a 11,6 milijardi na gotovinske nenamjenske kredite.
Stambeni krediti na godišnjoj su razini porasli 12,5 posto. Njihov se rast ipak blago usporio u odnosu na 13 posto zabilježenih krajem lipnja.
Suprotan trend bilježe gotovinski nenamjenski krediti. Njihova godišnja stopa rasta ubrzala je s 9,2 na 10,2 posto.
Rast ostalih kredita kućanstvima istodobno je usporio s 8,2 na 6,3 posto.
Ukupni krediti premašili 53 milijarde eura
Ukupni krediti svim domaćim sektorima krajem rujna iznosili su 53,9 milijardi eura, odnosno 4,7 milijardi više nego u rujnu prošle godine.
Njihova godišnja stopa rasta usporila je s 10,2 posto na kraju lipnja na 9,5 posto.
Uz kućanstva, drugi veliki korisnici kredita su poduzeća. Krediti nefinancijskim društvima iznosili su 18,5 milijardi eura i u godinu dana porasli 1,6 milijardi eura ili 9,7 posto.
Od toga se 7,7 milijardi eura odnosilo na investicijske kredite, a 6,2 milijarde na kredite za obrtna sredstva.
Rast investicijskih kredita ostao je na 9,8 posto, dok je kod kredita za obrtna sredstva blago usporio s 10,6 na 10,3 posto.
Građani na računima drže 34 milijarde eura
Ukupni depoziti domaćih sektora krajem rujna iznosili su 73,8 milijardi eura, što je 4,7 milijardi eura ili 6,8 posto više nego godinu prije.
Od toga su kućanstva držala 43,9 milijardi eura, poduzeća 19,5 milijardi, a opća država 7,3 milijarde eura.
Većina novca građana pritom nije oročena. Na prekonoćnim depozitima, odnosno računima s kojih je novac odmah raspoloživ, kućanstva su držala 34,1 milijardu eura, dok je na oročenim depozitima bilo 9,9 milijardi eura.
Oročeni depoziti kućanstava nastavili su padati. Na godišnjoj razini smanjeni su 4,6 posto, nakon pada od 3,5 posto zabilježenog krajem lipnja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu