Ekonomski rezultati Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića u proteklih 14 godina uvelike odstupaju od službenog narativa o “ekonomskom čudu”, pokazuju podaci iz najnovijeg izvješća Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).
Iako je nezaposlenost smanjena, a plaće i strana ulaganja povećani, ukupni gospodarski rast Srbije znatno je sporiji u usporedbi s prethodnim desetljećem, kao i u usporedbi s većinom susjednih zemalja u regiji.
Sporiji rast BDP-a
Prosječni godišnji realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u razdoblju 2012.-2025. iznosio je 2,4 posto. To predstavlja mnogo skromniji rezultat od 4,2 posto u razdoblju 2001.-2011. pod prethodnom vladom. U prve tri godine vladavine SNS-a (2012. – 2014.) gospodarstvo je zabilježilo pad od gotovo dva posto, što je bio veći pad nego u trogodišnjem razdoblju neposredno nakon izbijanja globalne krize 2008., dok je stabilan rast uspostavljen tek 2015. godine.
Regionalne usporedbe također su nepovoljne. S prosjekom od 2,4 posto BDP-a u razdoblju 2012. – 2025., Srbija je ostvarila niži rast od Kosova (4,1 posto), Albanije (3,0 posto), Crne Gore (2,9 posto), Rumunjske (2,8 posto), BiH (2,6 posto) i Hrvatske (2,5 posto), ostajući ispred samo Sjeverne Makedonije (2,3 posto) i na istoj razini kao Bugarska (2,4 posto).
Ključni argument vlade je pad stope nezaposlenosti s oko 23 posto u razdoblju 2011. – 2012. na ispod devet posto u 2024.-2025. godini. Međutim, analiza pokazatelja zaposlenosti otkriva da se prvenstveno radi o nadoknadi radnih mjesta izgubljenih u krizi. Nominalni rast prosječne neto plaće u eurima od oko 150 posto, s oko 370 eura u 2012. na oko 930 eura u 2025. uglavnom je usmjeren na pokrivanje životnih troškova. Prosječna potrošnja po stanovniku u istom razdoblju porasla je za oko 140 posto, s oko 290 eura na oko 700 eura mjesečno.
Veći odljev dobiti
Za četveročlanu obitelj s dvije prosječne plaće, 2012. godine te dvije plaće pokrivale su 63 posto ukupne mjesečne potrošnje kućanstva, dok će 2025. godine pokrivati 67 posto. To znači da su u proteklih 13 godina dvije prosječne plaće povećale pokrivenost potrošnje za samo četiri postotna boda, pa su obitelji i dalje prisiljene trećinu troškova financirati iz doznaka, mirovina, štednje, zaduživanja ili rada u sivoj zoni.
Priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) u razdoblju 2012.-2025. iznosio je prosječno 5,7 posto BDP-a godišnje, što je nešto manje od prosjeka od 6,1 posto BDP-a ostvarenog u razdoblju 2001.-2011. godine. U 2025. priljev FDI pao je na 3,9 posto BDP-a. Zarada stranih investitora u Srbiji (odljev na temelju prihoda od ulaganja) porasla je s oko tri posto BDP-a u 2011. na preko pet posto BDP-a u 2024. i 2025. godine (5,4 posto).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu