Velika Gorica, Osijek, Vinkovci i Zaprešić mogli bi se od 2030. godine grijati geotermalnom energijom. Za novu fazu projekta, koja uključuje izgradnju dodatne bušotine u svakom od četiri grada, osigurano je 35,3 milijuna eura, od čega 30 milijuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

REBALANS PRORAČUNA

Više od 600 milijuna za mirovine, plaće i naknade: Rebalans donosi 745 milijuna eura novih rashoda

Ugovor o dodjeli sredstava za projekt „Ulaganje u razvoj geotermalne energije” u petak su potpisali ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Dragan Jelić te predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Riječ je o nastavku projekta kojim su na sve četiri lokacije već pronađena geotermalna ležišta s dovoljno visokom temperaturom vode za daljnji razvoj sustava grijanja.

Ako sve bude išlo prema planu, radovi na novim bušotinama trebali bi početi 2028., a sustavi bi mogli biti u funkciji 2030. godine.

U dvije faze više od 86 milijuna eura

Prva faza projekta, financirana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti s 50,8 milijuna eura, bila je usmjerena na istraživanje i potvrdu geotermalnog potencijala.

Rezultati su bili pozitivni na sve četiri lokacije – u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću.

Nova faza vrijedna je 35,3 milijuna eura, od čega je 30 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ukupna vrijednost dviju faza tako premašuje 86 milijuna eura.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Dodatne bušotine potrebne su kako bi se na svakoj lokaciji mogao uspostaviti proizvodno-utisni sustav. Geotermalna voda crpi se iz podzemlja, njezina se toplina koristi za grijanje, a ohlađena voda zatim vraća u ležište.

Velika Gorica: Jedna bušotina može pokriti gotovo 60 posto potreba

U Velikoj Gorici već je potvrđena temperatura geotermalnog ležišta viša od 100 Celzijevih stupnjeva.

Analize Agencije za ugljikovodike pokazale su da bi toplinska energija iz postojeće bušotine mogla zadovoljiti gotovo 60 posto potreba toplinskog sustava Velike Gorice.

Planirana druga bušotina omogućila bi uspostavu stabilnog sustava za dugoročno korištenje tog izvora energije.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar više je puta isticao da je visoka cijena grijanja jedan od većih problema građana te da se od geotermalnog projekta očekuje jeftiniji i stabilniji izvor topline.

U Vinkovcima grijanje za više od 1.700 kućanstava

Posebno zanimljivi rezultati dobiveni su kod Vinkovaca.

Na dubini od 2.700 metara izmjerena je maksimalna temperatura od čak 131 stupanj, dok su daljnja ispitivanja pokazala mogućnost proizvodnje geotermalne vode temperature oko 100 stupnjeva na izlazu iz bušotine.

Grad planira razvoj centralnog toplinskog sustava koji bi u početnoj fazi mogao obuhvatiti više od 1.700 kućanstava, kao i osnovne škole, vrtiće i druge javne ustanove.

Geotermalna energija mogla bi se koristiti i u poljoprivredi, primjerice za grijanje plastenika i staklenika.

Osijek ima gotovo 5 MW toplinske snage

U Osijeku je također potvrđena temperatura ležišta viša od 100 stupnjeva, a procijenjena toplinska snaga bušotine iznosi gotovo 5 MW.

Geotermalni izvor mogao bi se uključiti u gradski toplinski sustav, ali i koristiti za potrebe gospodarstva i poljoprivrede.

Osijek već raspolaže razvijenim centralnim toplinskim sustavom, što bi trebalo olakšati buduću integraciju novog izvora energije.

U Zaprešiću bušotina gotovo u centru grada

Pozitivni rezultati istraživanja potvrđeni su i u Zaprešiću.

Gradonačelnik Željko Turk istaknuo je da se geotermalna bušotina nalazi gotovo u centru grada, što otvara mogućnost korištenja energije za niz javnih i gospodarskih objekata.

Među potencijalnim korisnicima su sportske dvorane, škole, vrtići, bazen, komunalno poduzeće te nova poslovna zona.

Energija dostupna 24 sata dnevno

Za razliku od solarnih i vjetroelektrana, proizvodnja geotermalne energije ne ovisi o suncu, vjetru ni vremenskim prilikama.

Hrvatski dio Panonskog bazena pritom ima posebno povoljne uvjete. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, geotermalni gradijent na tom području oko 60 posto je viši od europskog prosjeka.

Cilj projekta je postupno smanjivati korištenje prirodnog plina i drugih fosilnih goriva u toplinarstvu te gradovima osigurati lokalni i stabilniji izvor energije.

Ako planirani radovi budu provedeni prema predviđenoj dinamici, nove bušotine trebale bi se početi graditi 2028., dok bi geotermalni sustavi mogli početi raditi 2030. godine.