Euro se spustio blizu najniže razine prema američkom dolaru u posljednjih 17 mjeseci, dok raste zabrinutost investitora zbog stanja francuskih javnih financija i mogućeg prelijevanja pritiska na ostatak eurozone, piše N1.

Zajednička europska valuta početkom tjedna pala je do približno 1,116 dolara, najniže od svibnja 2025., a u četvrtak se i dalje kreće oko 1,12 dolara.

ulagači zabrinuti

Preokret na Wall Streetu: Rekordi kratko trajali, prinos na američke obveznice skočio na 5,36 posto

Od početka godine euro je prema dolaru izgubio oko pet posto vrijednosti.

Na njegov pad utječe više čimbenika, od visokih cijena energije i snažnog dolara do razlike u očekivanjima monetarne politike između SAD-a i eurozone, no posljednjih dana u središtu pozornosti našla se Francuska.

Rast troškova francuskog zaduživanja već se počeo prelijevati i na druge dijelove europskog tržišta obveznica.

Francuski dug dosegnuo 3,6 bilijuna eura

Francuski javni dug na kraju drugog tromjesečja dosegnuo je 3.595,5 milijardi eura, odnosno 119 posto BDP-a.

Samo u drugom kvartalu povećao se za gotovo 60 milijardi eura.

Razmjere rasta pokazuje usporedba s krajem 2017., kada je dug iznosio oko 2.218 milijardi eura, odnosno 97 posto tadašnjeg BDP-a.

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju

Nominalni javni dug tako je u manje od devet godina povećan za približno 1,38 bilijuna eura.

Problem nije samo količina postojećeg duga nego i kontinuirani proračunski manjak.

Francuska je 2025. završila s deficitom od 5,1 posto BDP-a, nakon 5,8 posto u 2024. i 5,4 posto godinu prije.

Aktualna vlada pokušava deficit spustiti s približno 5,4 posto ove godine na pet posto BDP-a u 2027., ali za to mora progurati desetke milijardi eura ušteda kroz politički duboko podijeljen parlament.

Prinos na francuske obveznice približio se pet posto

Nervoza se najjasnije vidi na tržištu državnog duga.

Prinos na francusku desetogodišnju obveznicu posljednjih dana približio se pet posto, najvišoj razini u gotovo četvrt stoljeća.

U srijedu je ponovno snažno porastao i kretao se oko 4,9 posto.

Istodobno investitori povećavaju izloženost sigurnijim njemačkim obveznicama.

Razlika između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje obveznice prošlog je tjedna premašila 150 baznih bodova, odnosno 1,5 postotnih bodova, najviše od europske dužničke krize 2011.–2012.

Ta razlika predstavlja svojevrsnu cijenu dodatnog rizika koju tržište traži kako bi držalo francuski umjesto njemačkog državnog duga.

Francuska iduće godine mora posuditi rekordnih 340 milijardi eura

Problem dodatno pojačavaju potrebe države za novim zaduživanjem.

Francuska u 2027. planira izdati rekordnih 340 milijardi eura srednjoročnog i dugoročnog duga.

Dio novca potreban je za financiranje novog deficita, a velik dio za refinanciranje postojećih obveznica koje dolaze na naplatu.

To znači da se dug koji je ranije izdan uz znatno niže kamatne stope postupno mora zamjenjivati novim, skupljim zaduženjem.

Europska komisija još je u proljeće procjenjivala da bi trošak kamata francuske države mogao porasti s 2,6 posto BDP-a ove godine na 2,8 posto u 2027.

Zašto francuski problem pritišće euro?

Francuska nije mala periferna ekonomija eurozone, nego njezino drugo najveće gospodarstvo i jedno od najvećih tržišta državnih obveznica na svijetu.

Zato velik pad povjerenja u francuski dug može imati posljedice daleko izvan Francuske.

Posljednjih dana prinosi su rasli i na talijanske, grčke i druge europske državne obveznice, što je potaknulo zabrinutost zbog mogućeg širenja tržišnog pritiska.

„Slabost eura ne treba promatrati izolirano“, upozorio je Ricardo Amaro iz Oxford Economicsa, ocjenjujući da investitori u cijenu imovine ugrađuju povećani fiskalni rizik.

Slabija europska valuta dodatno povećava cijenu robe koja se na svjetskim tržištima uglavnom obračunava u dolarima.

To se posebno odnosi na naftu i dio drugih energenata i sirovina.

Ako cijena nafte u dolarima ostane jednaka, a euro oslabi prema dolaru, za isti barel potrebno je izdvojiti više eura. Time se povećava rizik dodatnog pritiska na troškove energije, transporta i proizvodnje.

Mora li ECB intervenirati?

Novo pogoršanje ponovno je otvorilo pitanje mogućeg odgovora Europske središnje banke.

ECB od 2022. raspolaže instrumentom TPI, koji mu omogućuje kupnju obveznica pojedinih članica ako neopravdani i neuredni tržišni poremećaji počnu ugrožavati prijenos monetarne politike kroz eurozonu.

No zasad nema naznaka da se Frankfurt sprema intervenirati zbog Francuske.

Francuska je pod europskim postupkom zbog prekomjernog deficita, a tržište trenutačno rast njezinih prinosa uglavnom smatra reakcijom na stvarne fiskalne probleme, a ne neopravdanim tržišnim napadom.

Reutersovi izvori i analitičari zato procjenjuju da uvjeti za aktiviranje TPI-ja trenutačno nisu ispunjeni.

To ne znači da ECB ne bi reagirao u slučaju ozbiljnijeg prelijevanja problema na cijelu eurozonu, ali sadašnji rast prinosa još se ne tretira kao takva kriza.

Nije 2012., ali tržište šalje upozorenje

Usporedbe s europskom dužničkom krizom iz 2011. i 2012. zasad treba uzimati s oprezom.

Eurozona danas ima drugačije zaštitne mehanizme, ECB raspolaže instrumentima koje tada nije imao, a ne postoje znakovi da je Francuska izgubila pristup tržištu kapitala.

Ipak, investitori očito traže sve veću premiju za financiranje zemlje.

Francuska se tako našla u nezgodnoj kombinaciji visokog duga, velikog proračunskog deficita, rastućih kamata i potrebe za rekordnim novim zaduživanjem.

Dok tržište ne dobije uvjerljiviji signal da će se trend javnih financija promijeniti, pritisak na francuske obveznice mogao bi ostati jedan od glavnih rizika i za euro.