Azijske burze pale su u četvrtak drugi dan zaredom, dok su visoki prinosi na američke državne obveznice, novi skok cijena nafte i očekivanja daljnjeg povećanja kamata pritisnuli apetit ulagača za rizikom.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez Japana tijekom jutra oslabio je oko 1,2 posto.

TRŽIŠTE NAFTE

Nafta ponovno iznad 102 dolara: Uragan zaustavio četvrtinu američke proizvodnje u Meksičkom zaljevu

Japanski Nikkei pao je približno 1,1 posto, dok je južnokorejsko tržište izgubilo oko 2,1 posto.

Azijska tržišta tako su nastavila smjer Wall Streeta, gdje su dan ranije S&P 500 i Nasdaq skliznuli s rekordnih razina.

Novi pritisak stiže iz AI sektora

Uz naftu i kamate, investitore je zabrinula i nova velika potražnja za kapitalom iz tehnološkog sektora.

Prema tržišnim izvještajima, Broadcom razmatra čak 50 milijardi dolara financiranja, dok SpaceX planira prikupiti oko 30 milijardi dolara izdavanjem obveznica investicijskog razreda te još deset milijardi kroz kredite, među ostalim za kupnju AI čipova.

I Oracle se spominje među velikim tehnološkim kompanijama koje traže dodatni kapital za AI infrastrukturu.

Problem za tržište nije samo veličina tih ulaganja. Velika izdanja korporativnog duga dolaze u trenutku kada se države već intenzivno zadužuju, pa se kompanije i vlade natječu za isti kapital.

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju

To dodatno pritišće tržište obveznica i podiže troškove financiranja.

Američki prinosi blizu najviših razina u 24 godine

Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice tijekom azijskog trgovanja kretao se oko 5,30 posto, nakon što je tijekom noći dosegnuo približno 5,33 posto, najvišu razinu u 24 godine.

Visoki prinosi dionice čine manje privlačnima jer investitori mogu ostvariti značajan povrat i na sigurnijim državnim obveznicama.

Posebno su osjetljive kompanije čija se vrijednost temelji na očekivanim budućim zaradama, među kojima su mnoge tehnološke kompanije.

Nafta ponovno iznad 102 dolara

Novi pritisak dolazi i s energetskog tržišta.

Brent je u četvrtak ujutro poskupio oko 2,1 posto, na približno 102,30 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao na oko 89,80 dolara.

Tržište reagira na sve češće napade na tankere u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu, ali i na uragan Isaias zbog kojeg je u američkom Meksičkom zaljevu već zaustavljena približno četvrtina proizvodnje nafte.

Američke zalihe sirove nafte prošloga su tjedna pritom pale za 3,2 milijuna barela, više nego što se očekivalo.

Fed vjerojatno čeka prosinac

Dodatnu nervozu izazvao je zapisnik sa rujanskog sastanka američke središnje banke.

Fed je tada jednoglasno povećao kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, ali zapisnik je pokazao različite stavove o razlozima tog poteza.

Većina članova smatra da će do kraja godine vjerojatno biti potrebno još jedno povećanje kamata, iako novi potez već u listopadu nije osnovni tržišni scenarij.

Terminska tržišta u četvrtak su pokazivala oko 19 posto vjerojatnosti povećanja kamata na listopadskom sastanku, ali približno 80 posto izgleda za povećanje u prosincu.

Dolar blizu 18-mjesečnog maksimuma

Visoki američki prinosi i slabost eura podupiru dolar.

Dolarov indeks kretao se jutros oko 102,2 boda, blizu najviše razine u posljednjih 18 mjeseci.

Euro je istodobno oslabio prema 1,1204 dolara, približivši se najnižim razinama u 17 mjeseci.

Na euro dodatno pritišću zabrinutosti zbog francuskih javnih financija i rast prinosa na francuske, talijanske i grčke državne obveznice.

Dolar se prema japanskom jenu kretao oko 158,1 jena, pri čemu snažnije slabljenje japanske valute zasad ograničava mogućnost intervencije japanskih vlasti.

Ni snažna zarada Samsunga nije pomogla

Koliko je raspoloženje ulagača oprezno pokazuje i reakcija na rezultate Samsunga.

Kompanija je procijenila da joj je operativna dobit u trećem tromjesečju skočila čak 783 posto, na 107,4 bilijuna wona.

Unatoč tome, dionica Samsunga tijekom trgovanja pala je oko 1,2 posto.

Investitori se tako trenutačno više usredotočuju na rast troškova financiranja, cijene energije i rizik daljnjeg zaoštravanja monetarne politike nego na pojedinačne dobre korporativne rezultate.